Tri pouke 1. džuza Kur`ana

Ove poruke je najlakše razumjeti čitajući prijevod navedenog džuza
1. Najveća mudrost je biti zahvalan

Prvi ajet prve sure, čime izražavamo zahvalnost Allahu, s  Bismilom je najčešća kur’anska rečenica koja se izgovora tokom života, jer pored stalnog učenja u namazu naše dove počinju ovom zahvalom. Da je zahvalnost mudrost života nalazimo u suri En-Nisa te opisu šta je mudrost kod Lukmana, čovjeka koji je sinonim za mudrog čovjeka: „A Mi smo Lukmanu mudrost darovali: “Budi zahvalan Allahu! Ko je zahvalan, čini to u svoju korist, a ko je nezahvalan – pa, Allah je, zaista, neovisan i hvale dostojan.” (Lukman, 12)

2. Čuvaj svoju najvažniju titulu

Na Ovom svijetu ljudi nastoje steći različite titule. Međutim, najvažnija titula koju svaki čovjek ima, bez obzira na obrazovanje i status u svom društvu, jeste titula halife – namjesnika na Zemlji koja se ogleda u izvršavanju Allahovih naredbi i čuvanja od zabrana.

3. Kao namjesnik uči dove za svoje potomstvo

Na kraju džuza spominje se Ibrahim, a.s. koji je ispunio svoju ulogu halife, izvršavajući sve Božije zahtjeve, naredbe (kelimat), ali i dovio da njegovo potomstvo budu imami, vođe na Ovom svijetu. Dova mu je ispunjena što se čita u nastavku, na samom kraju džuza, pa se spominju drugi poslanici koji su došli poslije njega. Inače, jedna od najpoznatijih dova koju svakodnevno učimo jeste Ibrahimova: Rabbi džalni mukime ssalati ve min zurrijjeti…
Učeći za sebe Ibrahim, Allahov prijatelj, uvijek je dovio i za svoje potomstvo da budu na Ispravnom putu ili je učio zajedno s njima dove, koje se spominju na kraju ovog džuza.

Tri pouke 2. džuza Kur`ana

Ove poruke je najlakše razumjeti čitajući prijevod navedenog džuza

1. Kod Kuće je najljepše

U normalnim životnim uvjetima čovjek se najljepše osjeća u svom domu. Jedna od poznatih izjava ljudi kada se vrate s puta jeste da je bilo lijepo, ali da je kod kuće najljepše ili: ‘Svugdje otiđi, ali svojoj kući dođi’, dok neki kažu da je putovanje lijepo, jer znaš da se imaš gdje vratiti. Stoga, šta god mu se desi na putu pretrpjet će, jer to nije njegovo stalno stanje. Gospodar nam na početku ovoga džuza kaže da čovjek kada ga zadesi nevolja treba reći: „Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti.“ (Inna lillahi ve inna ilejhi radžiun.) Na ovaj način muslimani izražavaju i saučešće u slučaju smrti. Allah nas podsjeća gdje je naš dom. Imajmo svijest da sve što nas zadesi nije trajno, jer mi smo samo na jednom putovanju. Dom je kod Allaha. Neki se vraćaju Pravoj Kući prije, neki kasnije.

2. Testament vjerniče!

Pisanje testamenta je obaveza, a ne lijepa zaboravljena praksa. Piše se prije putovanja Pravoj Kući. (El-Bekare 180-182) Na tu obavezu nas Allah podsjeća prije ajeta u kojima se propisuje post. Svakog ramazana u jednoj porodici ili familiji nedostaje jedan član i niko ne zna ko će dočekati živ slijedeći. Kao što je bolje postiti pa i u teškim okolnostima (El-Bekare, 184) jer, između ostaloga, ne znamo ni hoćemo li imati priliku napostiti, tako treba što prije i testament napisati, jer ne znamo hoćemo li imati vremena to učiniti prije smrti.

3. „Tražimo“ siromahe za ramazan, a bližnji nam u dugovima

Ashabi su pitali (El-Bekare, 215) kome udjeljivati, a Allah odgovara ajetom: roditeljima, rođacima, siročadima, siromasima… U ovom džuzu po drugi put Allah na prvo mjesto stavlja naše bližnje. Na početku džuza (El-Bekare, 177) Allah podsjeća ljude da iskrenost u vjeri nije formalnost u vjeri, kao što je okretanje prema Kibli o čemu se govori u ovom ajetu, ali i na prvoj stranici džuza o čemu muslimani itekako vode računa, već je to i okretanje prema čovjeku i to prvo najbližem – rođaku u smislu pomoći.

Tri pouke 3. džuza Kur`ana

Ove poruke je najlakše razumjeti čitajući prijevod navedenog džuza

1.

Na početku ovog džuza spominju se primjeri o Allahovom stvaranju, među kojima i Ibrahim, a.s. želi vidjeti kako Allah stvara, dok sami džuz počinje ajetu-l-kursijjom koja kao ni na jednom drugom mjestu u Kur’anu predstavlja Stvoritelja, Tvorca. Čitajući početak ovog džuza možemo se sjetiti riječi jednog učenjaka: „Ko zna da Stvoritelj nije načinio grešku stvarajući svijet bit će spašen od sitničavog pronalaženja grešaka u svemu; ko zna da je Allah pravedan, bit će pošteđen zavisti i ko zna od čega je stvoren bit će pošteđen oholosti.“

2.

U prethodnom džuzu se govorilo o postu, dok u ovom džuzu govori se o dijeljenju. U ramazanu se posebno govori o zekatu, sadekatu-l-fitru i općenito pomaganju kroz sadaku kada često ne izostanu popratne riječi ili komentari nakon što čovjek udjeli. Kako musliman dijeli? Kao odgovor može nam pomoći i ajet iz ovog džuza: „Lijepa riječ i praštanje vredniji su od milostinje koju prati vrijeđanje…“

3.

Čudom smatramo ono što ne slijedi naš sistem poznatih pravila i zakona. Čuda se dešavaju u životu, samo ih ljudi ne prepoznaje ili ih ne smatraju čudom, iako su mnogi u životu doživjeli spas od nesreće iako su mislili da će sigurno nastradati; dobili posao iako nijedan društveni zakon nije bio na njihovoj strani itd. Džuz se završava ukazujući čovjeku svojevrsna čuda: služenje hazreti Merjem u hramu iako je to do tada bio ‘muški’ posao; Zekerijja i supruga kao starci dobivaju sina Jahju; Merjem bez muškarca trudna postaje i ne čekajući devet mjeseci rađa Isa, a.s., čiji je cijeli život bio obilježen čudima, o kojima se govori u ovom džuzu. Za čovjeka može biti čudan Isaov dolazak, ali i odlazak s Ovog svijeta. Međutim, vjernik zna da čuda su zapravo Božija intervencija i Njegovo određenje. Šta god da se desi, koliko god bilo protivno našim zakonima, kao što će biti pojava Dedžala i njegovih radnji: mi znamo da je to od Boga. S druge strane, ako želimo pomoć i čudom u našim životima, pogledajmo iman, moral i osobine ljudi kojima su data čuda opisana u ovom džuzu.

Zar nije mudrost što ovaj džuz i počinje o stvaranju Onog koji stvara po zakonima nama poznatim, ali i drugim koje jednostavno nazivamo čudima?

Tri pouke 4. džuza Kur`ana

Ove poruke je najlakše razumjeti čitajući prijevod navedenog džuza

1.

Pred najvažniju bitku u povijesti islama, Bitku na Bedru, Allah i Poslanik obećavaju pomoć malobrojnim vjernicima slanjem meleka. Međutim, ne treba zaboraviti uvjet „…ako budete izdržljivi i poslušni.“ Vjernici su ostvarili pobjedu. Allah šalje pomoć čovjeku, izbavlja ga iz različitih situacija, ali kada on učini korak da bude izbavljen. Izdržljivost u formi borbe protiv tog stanja je prvi korak.

2.

Dvaput su muslimani osjetili zebnju zbog vijesti da je Poslanik, a.s. preselio na Ahiret. Jedanput nakon lažne vijesti tokom borbe, a drugi put kada je zaista preselio na Ahiret. Ako bi poslanik umro ili bio ubijen zar biste se stopama svojim vratili? – pita Gospodar ashabe, ali i sve nas. Poslanik, a.s. je bio važan u životu ashaba, kao što je važan i u našem životu, ali on sam nije islam. Nije sistem, već čovjek koji je gradio sistem. U svakodnevici našoj vežimo se za kvalitetan sistem i popravljajmo ga, a ne za pojedinca bez obzira koliko dobar bio i kakve (liderske) sposobnosti imao. On će otići, a šta ostavlja iza sebe?

3.

Džuz se završava ajetima o ženama i siročadima. Inače, pored svih specifičnih kategorija u društvu Allah poseban naglasak stavlja na jetime. Među ostalim hadisima je onaj da je „najbolja muslimanska kuća ona u kojoj živi jetim prema kojem se postupa na lijep način“. Koliko jetima znamo u svom životu i ako znamo pomažemo li ih u kontinuitetu?

Tri pouke 5. džuza Kur`ana

Ove poruke je najlakše razumjeti čitajući prijevod navedenog džuza

1.

Nikako ne poželite ono čime vas je Allah jedne iznad drugih odlikovao – poručuje nam se u ovom džuzu. Iako je riječ o naređenju, ovo je ujedno i recept sreće na Ovom svijetu. Mnogi ljudi brže primjete ono šta nemaju nego ono šta imaju. Da li bi čovjek postao sretan kada bi dobio i to što sada gleda kod drugoga? Vjerovatno ne bi, jer bi gledao dalje sa žudnjom. Mnogi već imaju stvari koje su ranije kod drugoga gledali. Danas se i ne sjećaju da su to nekada željeli. Ponavljamo narodnu da se nije rodio ko je svijetu ugodio, ali pitanje je i ko se rodio pa i preselio da je sebi ugodio.

2.

Ajet u ovom džuzu o tome da je sve dobro od Boga, a zlo od čovjeka može se dovesti i u kontekst onoga što čovjek proizvodi svojim željama. Nekada želi nešto ne znajući da ga to vodi posljedicama koje nikada ne bi zaželio. Jedna od starih mudrosti jeste da čovjek može moliti za čim žudi, ali da nastoji zadobiti ono što mu je istinski potrebno. Šta nam je potrebno? Pa zna On koji nas je stvorio i rođenjem te kaderom odredio šta nam je potrebno. Želimo više, drukčije? Barem dovimo da nam da ono što je najbolje za nas, ono što je istinski potrebno.

3.

Allah nam odaje tajnu šejtana da će zavoditi ljude i pustim željama ih mamiti zbog čega će oni nevjerovatne stvari činiti, između ostaloga, što se spominje u ovom džuzu, i stvorenja mijenjati. Karakteristika šejtanovog djelovanja jeste ta neprirodnost, zapravo uništavanje prirode što je posebno izraženo u današnjici. Brojni primjeri neprirodnosti imenovani su modom ili određenom vrstom slobode. Kako god se to urušavanje prirode imenovalo, vjernik bi trebao biti svjestan pozadine.

Tri pouke 6. džuza Kur`ana

Ove poruke je najlakše razumjeti čitajući prijevod navedenog džuza

1.

Allah ne voli da se o zlu glasno govori to može samo onaj kome je učinjena nepravda – kaže nam Allah i u nastavku podstiče da opraštamo. Koliko danas  rubrika ‘crna hronika’, često o drugima kroz neprovjerene informacije, zauzima prostora u medijima, ali i ljudskim životima? Po našoj logici trebalo bi da se zlo smanjuje ako se toliko priča o njemu, ali ono se samo širi, jer ljudi se navikavaju na zlo i nepravdu te i sami mogu biti njeni akteri.

2.

Pitaju te šta im se dozvoljava – jedan je od nekoliko ajeta koji objašnjavaju vjernicima šta trebaju jesti. Allahu je bitno šta mi jedemo, a koliko je nama? Provjeravamo li ono što jedemo u svojoj zemlji, ali i u zemlji u koju otputujemo ili to, pak, smatramo cjepidlačenjem?

3.

I ispričaj im priču o dvojici sinova Ademovih –početak je objašnjenja kako se desilo prvo ubistvo na Ovom svijetu. Između dva brata, ne neka stranca, i to u porodici poslanika, ne običnoj porodici. Interesantno je da se ovdje umjesto šejtana spominje da je Kabila strast, njegov nefs, navela da ubije brata. Taj nefs je ono protiv čega se čovjek bori cijeli život, naročito postom i sjećanjem na Allaha. Ovaj primjer ubistva nam olakšava razumijevanje kako je moguće da čovjek učini grijeh i onda kada su šejtani zatvoreni. Čovjeku i drugi čovjek može predložiti grijeh, ali taj čovjek nema vlasti nad njim, već on sam odlučuje hoće li ga učiniti, hoće li se prepustiti svom nefsu.

Tri pouke 7. džuza Kur`ana

Ove poruke je najlakše razumjeti čitajući prijevod navedenog džuza

1.

O, Allahu, Gospodaru naš, spusti nam s neba trpezu da nam bude blagdan… – učio je dovu Isa, a.s. Pored pouka primarnog konteksta ovih ajeta u suri Trpeza ostaje nam povezivanje ova dva simbola – trpeze i blagdana, naročito u ramazanu. Pred sami iftar čovjeku je trpeza zaista draga, posebna radost, svojevrsni svakodnevni blagdan. Na isti način čovjek bi trebao osjećati blagdansko raspoloženje ako ima svaki dan obrok, trpezu te razmisliti o hadisu:  ”Ko osvane zdrav, siguran i ko ima nafake onoliko koliko mu je dovoljno za taj dan, kao da je sakupio sav dunjaluk i sve njegove blagodati.” Također, možemo li prirediti svakodnevni blagdan svima u našem užem i širem okruženju?

2.

Jedan od dodatnih razloga zašto se ne treba upuštati u svađe ili pravdati se zlonamjernim ljudima, ako smo sigurni da nismo krivi, jeste i zbog skoro zaboravljene osobine Allaha, koji nam u suri Stoka kaže da će on biti i Svjedok. Ako bismo svojim umijećem i visprenošću pobijedili rodbinu, komšiju, advokate, sudije u raspravi, svađi, sudskom sporu, a znamo da je to samo lukavstvo ili retorička sposobnost bila, postoji Onaj kome je to umijeće samo naš put ka poniženje na Ahiretu, a nerijetko i na Ovom svijetu.

3.

Allah nam poručuje u ovom džuzu da je ovaj život zabava i igra, a kasnije u istoj suri da neki ljudi uzimaju vjeru za zabavu i igru i da ih je upravo život na Ovom svijetu obmanuo. Vjerniku vjera nije usputna zabava, popunjavanje slobodnog vremena, naslijeđena kultura bez ikakvih obaveza. Također, iako vjernik čuva svoj život, dar Božiji, jer želi i Ovaj i Onaj svijet, vjerniku je, ipak, po prioritetima vjera najvažniji dar. 

Tri pouke 8. džuza Kur`ana

Ove poruke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

 1.
Dvije su posebne blagodati ove vjere. Prva, što se djela vrednuju prema namjeri. Ako čovjek iskreno odluči učiniti dobro djelo i učini sav napor u tom pravcu, ali ga ne učini, piše mu se sevab. Ako ga učini piše mu se sigurno deset sevaba, kako nam Allah poručuje u poznatom ašeretu ‘Men džae’.

2.
Allah daje prednost jednima ispred drugih da bi nas iskušao. Svaka pozicija, funkcija, veća imovina spram drugih tu je da bismo bili svjesni Onoga koji nam je to dao te da pomognemo one koji to nemaju.

3.
Razogolićavanje ljudi i ukazivanje stidnih mjesta je cilj šejtana i to Allah jasno kaže u suri Bedemi te svaka rasprava o toj temi kod muslimana treba da počinje od  toga. Kada se pogledaju trendovi današnjice koliko je u tome uspio svugdje: kod nas, oko nas, blizu i daleko? 

Tri pouke 9. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Iskušenje, koje se triput spominje u Kur’anu, jednog naroda bila je zabrana lova subotom kada je ribe bilo u izobilju spram drugih dana. Prema nekim predajama pokušali su izbjeći zabranu tako što su postavljali mrežu dan prije, a u nedjelju je vadili tako da se riba ‘sama’ upeca subotom. Kada se pročita kako je kažnjen ovaj narod, koji se služio varkama, vidljivo je da je to bilo jedno od najvećih poniženja već na Ovom svijetu: Postanite majmuni prezreni! Iako je ovo iskušenje i kazna samo za tu priliku, slična iskušenja mogu biti u svakodnevnom životu. Nekima se i danas čine zabranjeni poslovi uspješnijim i nastoje naredbe i zabrane doskočicama zaobići: fiktivno poklanjanje imovine nekome da bi se izbjegle obaveze, kao što je zekat, varanje kupaca da oni to i ne primjete, što je protivno naredbi da se bude pravedan u trgovini, namještanje uvjeta konkursa kako bi se samo ispunila procedura, a izabrao podoban itd.

2.

Ako dublje analiziramo povijest muslimana najveća pošast kojoj su izloženi muslimani nisu ratovi i bolesti koji su odnijeli brojne živote, već smutnje koje su prethodile i ponekada bile uzrok ili posljedica. Allah nam poručuje na kraju ovog džuza da se čuvamo doprinosa smutnji, jer ona ne pogađa samo one koji su krivi. Dovoljan je jedan komentar da se svrstam u one koji podržavaju smutnju.

3.

Ako budemo bogobojazni Allah će dati sposobnost da razlikujemo istinu od neistine. Osnov bogobojaznosti jeste izvršavanje obaveza i čuvanje zabrana. Kako neko može olahko komentarisati i analizirati vjeru ili tuđe živote ako ne posjeduje ovu sposobnost?

Tri pouke 10. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

U suri Plijen se poručuje da jadan narod svojim rukama priprema svoju propast, a nakon toga da Allah neće mijenjati ili lišiti blagostanja jedan narod sve dok se on sam ne promijeni. Prije ovih ajeta je opisana jedna taktike šejtana koju koristi protiv ljudi, a to jeste prikazivanje loših, ružnih postupaka lijepim. Jedna od dova koju bi vjernik trebao učiti jeste da mu Allah pokaže njegove postupke kakvim uistinu jesu, u njihovoj suštini, te da postupke i trendove koji vladaju u određenom društvu može prepoznati kao dobre ili loše, jer zbog ove taktike šejtanove mnoge loše, sramotne, stvari postale su vremenom normalne čak i poželjne.

2.

Četiri su sveta mjeseca kod muslimana i Allah nam u suri Pokajanje poručuje da u njima ne griješimo. Iako se izbjegavanje grijeha odnosi na svaki trenutak, svaki mjesec u godini, Allah ističe ove mjesece: redžeb, ševval, zul-ka’de i zul-hidždže. Dva su u blizini ibadeta posta, a dva ibadeta hadža.

3.

Sura Tevbe naširoko govori o licemjerima u vrijeme Poslanika, a.s. ali jedan opis osobina licemjera iz ove sure trebao bi biti na umu muslimanima: a) traže da se čine nevaljala djela, zla djela b) odvraćaju do činjenja dobrih djela c) škrti su – ruke su im stisnute d) zaboravljaju Allaha pa je Allah njih zaboravio.

Tri pouke 11. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Ponekada u životu mukotrpno radimo, iz dana u dan, poslove koji se ne vrednuju pravedno u društvu. U tim situacijama kao lijek dolaze riječi Gospodara iz sure Et-Tevbe: „Radite! Allah će vidjeti djelo vaše. I Njegov Poslanik i vjernici…“ (105). Allah će vidjeti naš trud, što je najvažnije, a ako smo iskreni u poslu i obavljamo ga kako treba učinit će da saznaju i oni koji trebaju znati za naš trud. Allah kaže upravo da će vjernici vidjeti naš trud, znači dobri ljudi koji trebaju vidjeti.

2.

U suri Junus (12) Allah kaže da čovjek, kada ga zadesi nevolja, dugo se moli, a kada ga nevolja prođe zaboravlja na Allaha. Iako je to osobina onih koji ne vjeruju iskreno u Allaha, ovakva praksa se može naći i kod muslimana. Zlatno pravilo, na osnovu hadisa, jeste da će se onog ko se sjeća Allaha u blagodati, Allah sjetiti kada bude u nevolji.

3.

Obratimo pažnju da ne budemo smrknuta lica uslijed ovih iskušenja. Čovjek može doći umoran, uznemiran, čak i uvrijeđen, kući, ali to je njegovo iskušenje i nije od lijepog ahlaka da i drugi moraju osjetiti njegovo iskušenje, koje je možda dobro za njega, a možda kazna Božija. Neki ne uznemiruju druge verbalno ili fizički, ali smrknuta lica se pojavljuju u društvu i čine nelagodnim ambijent. Smrknuto lice je osobina onih kojima će takvo lice biti na Sudnjem danu (Junus 27), stoga zašto imati njihov izgled?

Tri pouke 12. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Iako Allah može sve stvarati po principu Kun fe jekun – „Budi i ono bude“, Allah nam kaže da je u šest vremenskih razdoblja nebesa i Zemlju stvorio.Allah koji savršeno stvara i Koji nema potrebe za odmorom odlučio je stvarati kroz ova razdoblja. Nama jedna od pouka u svakodnevno životu može biti da ne trebamo težiti da projekte odjedanput završimo kada to može u našem ljudskom slučaju završiti ne samo nauštrub kvaliteta, već i katastrofalno. Stoga, kvalitetno postupajmo s važnim projektima, naročito javnim, čiju realizaciju je potrebno kvalitetno planirati, ali isto tako i realizirati.

2.

Svaki čovjek se mora, po islamu, brinuti za svoje potomstvo u smislu upućivanja na Pravi put, ali on nije vladar njegovog srca. Stoga, dobar vjernik ne treba svoj život tugom upropastiti ako mu djeca  ne krenu Pravim putem, a učinio je sve da svoju djecu usmjeri ka dobru. U suri Hud se navodi primjer Nuha, a.s. čiji se sin odmetnuo. Ademov, a.s. sin je onaj koji je prvi počinio ubistvo na ovom svijetu. Stoga, ako su oni bili iskušani kao poslanici nad kojima je Allah bdio ne treba čuditi se ovom iskušenju kod običnih ljudi.

3.

U suri Hud nalazi se temelj međureligijskog dijaloga kod muslimana. Kao što se nadamo da smo mi upućeni – nadamo jer svaki dan u Fatihi molimo da nas uputi – tako je Allah mogao učiniti da svi ljudi postanu sljedbenici jedne vjere. Ali u 118. ajetu objašnjava Svoju mudrost.

Tri pouke 13. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Iako je Jusuf iskušan različitim stanjima, ono što je za njega specifično jeste da je imao i iskušenje koje ne smatramo iskušenjem. Naime, njegova ljepota kao najljepšeg čovjeka ovoga svijeta je bilo svojevrsno iskušenje. Ono što nam je dato u odnosu na druge: ljepota, bogatstvo, porijeklo… sve može biti iskušenje čovjeku. Nekada se čovjek  u društvu gleda prvenstveno upravo kroz te darove čime se potiskuje njegova ličnost.

2.

Ne postoji idealna porodica ili tačnije sasvim je prirodno i normalno da vjerničke porodice ne budu idealne. Kur’an govori o problemima u porodici Nuha, Adema, Luta, a u suri Jusuf, koja se uči na današnjoj mukabeli, govori se o porodici Jakuba od kojeg su nastali često spominjani Benu Israil, a u koju se uvukla ljubomora između braće. Nakon počinjenog grijeha sinovi mole oca Jakuba da uči dovu za njih da im se oprosti.

3.

Onaj ko je učio dovu za svoje potomstvo jeste Ibrahim, a.s. po kome je i sura ovoga džuza nazvana. Njegove dove svakodnevno učimo (40. i 41). Kada je riječ o potomstvu prvo što je Ibrahim, a.s. tražio u svojoj dovi o potomstvu jeste namaz! Da on obavlja namaz i njegovo potomstvo.

Tri pouke 14. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Allah je obećao da će čuvati Kur’an i to je jedina institucija muslimana čija vjerodostojnost je potpuno sačuvana bez obzira koliko se dovodila u pitanje i od nemuslimana i muslimana. Dozivajmo Allaha njegovim imenom El-Hafiz. Dovimo da On čuva nas i naše porodice, jer nijedan drugi sigurnosni sistem ne može biti pouzdan na ovom svijetu.

2.

Muslimani bi trebali imati jednu posebnu disciplinu: ozbiljnu analizu onoga što se smatra lijepim. Ne iz pozicije estetike, već analiziranja suštine onoga što se smatra lijepim u određenom trenutku. Zašto? Zato što je metoda šejtana, kojom se obavezao pred Bogom: “Ja ću njima poroke lijepim predstaviti!“ 

3.

Danas su sve glasniji pozivi da se sačuva pčela, jer bez nje se dovodi u pitanje opstanak života. Ona je blagodat koju ljudi jednostavno ne primjećuju, osim naučnika koji upozoravaju na njenu ugroženost. Allah spominje pčelu, kako je i naziv sure ovoga džuza, kao blagodat te niz drugih blagodati u ovoj suri koje ljudi jednostavno ne primjećuju ili ne daju posebnu pažnju. Naša svijest o Bogu, kada nismo u prilici stalno zikriti, učiti Kur’an, klanjati… trebala bi biti razmišljanje o svim blagodatima. Allah navodi ljudima opće blagodati, koje su dostupne skoro svima, na koje ne obraćamo dovoljno pažnju, a svako od nas ima i pojedinačne, lične blagodati koje ‘podrazumijevamo’ u našim životima, ne obraćamo pažnju na njih (sve dok ih ne izgubimo). 

Tri pouke 15. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Iako se u Kur’anu na nekoliko mjesta skreće pažnja na brigu o roditeljima nigdje to nije izraženo kao u suri El-Isra kada Allah zabranjuje da im bilo šta prigovorimo. Također, naređuje se pažljivost i poniznost na koju mnogi ne obraćaju pažnju pa i ako čine dobročinstvo prema roditeljima to čine na grub način ne iskazujući poniznost prema njima. Nemamo potrebe biti ‘pametniji’ od roditelja. Ako bi se govorilo o iskrenom sufizmu čovjeka prvi i najvažniji pokazatelj bio bi kroz njegov odnos prema roditeljima. U hadisu kojeg bilježi Hakim stoji: „Za svaki grijeh Allah kaznu odgađa, od nje šta hoće, za drugi svijet, osim zanemarivanje i napuštanje brige o roditeljima, za to Uzvišeni Allah kažnjava počinioca još na ovom svijetu, prije (njegove) smrti.“ 

2.

I prilikom dijeljenja drugima, što je obaveza, Allah naređuje da se ne rasipa: “Daj bližnjem svome pravo njegovo i siromahu i putniku, ali ne rasipaj mnogo!“ Allah ne voli rasipništvo ni u čemu.

3.

Mladići iz sure Kehf su izabrali pećinu – izolaciju kako bi sačuvali vjeru. Živimo u vremenu kada se ne moramo izolirati da bismo sačuvali svoju vjeru. Štaviše, skrivanje u pećini, tj. izolacija je zabranjena muslimanu u današnjem vremenu. Međutim, potrebne su nam duhovne pećine: u smislu čvrstine i zaštite onoga što čuvamo te u smislu onoga što biramo za tu pećinu, a to su: stav, porodica, narod, država i džemat.

Tri pouke 16. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

U suri Merjem se na dva mjesta ističu osobine kod djece koje su drage Allahu. Naime, postoje djeca koja pomažu svojim roditeljima, materijalno im sve osiguraju, ali im nedostaje ono što je dato poslanicima Isau i Jahjau, a.s. Allah kaže da Jahja – poslanik kojem je ime dao Allah – neće biti drzak i nepristojan, a Isa sam, kao beba u kolijevci, kaže da mu Allah neće dopustiti da bude drzak i nepristojan. Cijenimo ove dvije osobine kod djeteta koje ih ima, ali i dovimo Gospodaru da budemo počašćeni takvom djecom. 

2.

Musa je proučio jednu od dova koju možemo učiti pred ispite, javne nastupe i druge prilike kada govorimo pred drugima. U suri Taha Musa kaže: “Gospodaru moj, učini prostranim prsa moja, i olakšaj zadatak moj; odriješi uzao s jezika mog da bi razumjeli govor moj.“ 

3.

Druga dova u ovom džuzu, koja nam je izuzetno potrebna, jeste dova koju preporučuje Allah Muhammedu, a.s, a ona glasi: “Rabbi zidnii ilma – Gospodaru, znanje moje povećaj/proširi!“ Iako postoje prijevodi da se čovjek znanjem proširi, ali jače mišljenje jeste da se znanje poveća, proširi. Međutim time se, naravno, i sam čovjek povećava u očima Allaha, ali i drugih ljudi. U prvom redu čovjek treba imati znanje o vjeri, a cijeli život stjecati ostalo, raznoliko, znanje koje je u skladu s vjerom i koje će koristiti. Poslanik, a.s je učio dovu da ga Allah sačuva znanja od kojeg nema koristi.

Tri pouke 17. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

U suri El-Enbija’ spomenuti su brojni poslanici kao i Merjem. Za razliku od drugih poslanika iskušenja Davuda i Sulejmana se spominju kao iskušenja blagodatima, zbog čega ipak nisu manje vrijedni od drugih. U našim životima neko je iskušan teškim stanjima, a neko blagodatima koje neki smatraju ‘boljim’ ili manjim iskušenjem iako samo Allah zna za koga je koje iskušenje teže, jer u blagodatima čovjek lahko može zaboraviti u različitim situacijama na Gospodara i udaljiti se od Njega, a, s druge strane, ima znatno veću odgovornost prema drugima i Allahovoj vjeri. Također, stanje onoga koji strpljivo podnosi teška iskušenja je stalni ibadet i stalno brisanje grijeha i na Sudnji dan može doći potpuno očišćen od grijeha.

2.

Hadž je jedini ibadet po kojem je nazvana jedna sura. U ovoj suri se spominje i obred kurbana za kojeg Allah kaže da neće do njega doprijeti krv krubana ili meso, već iskrena dobra djela pa i taj kurban koji dijelimo i čime hranimo druge, kako Allah kaže: ‘i onoga koji ne prosi i onoga koji prosi’. Interesantno je da se u ovom govoru o podjeli mesa na hadžu tj. kurbanskog mesa spominju prvo oni koji ne prose, a takve češće viđamo i na hadžu i u našim mahalama.

3.

Koliko god smatrali neke obrede teškim Allah nam direktno poručuje: ‘U vjeri vam nije ništa teško propisao, u vjeri pretka vašeg Ibrahima.’ Sve je stvar percepcije i namjere zašto se nešto čini. Nekima je i učenje Kur’ana teško, a nekima smiraj, lijek i blagodat.

Tri pouke 18. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Od brojnih osobina kojima se opisuju vjernici u suri Vjernik Allah ističe i osobinu onih koji žure da čine dobra djela i radi njih druge pretiču. Natjecanje ashaba je bilo upravo ovakvog karaktera u kojem je često prvak bio Ebu Bekr. U našim porodicama možemo graditi ovakav tip natjecanja, naročito u ramazanu, kada djeca mogu činiti dobra djela radi nagrade, a mi ili najstarije dijete biti sudija ili onaj ko vodi evidenciju dobrih djela.

2.

Nisu svi ljudi povjerovali u potvoru na hazreti Ajšu, r.a, ali su slušali te priče o njoj, a neki i prenosili. Stoga, Allah ih kori i nama ostavlja poruku do Sudnjega dana: „Kad ste svojim jezicima prepričavati stali i kad ste na sva usta govorili ono o čemu niste ništa znali, vi ste to sitnicom smatrali, ali je ono Allahu krupno.” Ovaj ajet bi trebalo staviti u zaglavlje naših Facebook profila.

3.

Sura En-Nur je sura propisa i njome se upoznajemo i s najsitnijim detaljima kao što je način ulaska u naše kuće.

Tri pouke 19. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1. 

Prolazimo dostojanstveno pored onoga što nas se ne tiče, a ono što nas se ne tiče jesu grijesi te tuđe (privatne) stvari koje vode kleveti i ogovaranju. Ebu Hurejre, r.a., prenosi od  Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: “Ljudi koji imaju najviše grijeha su oni koji najviše pričaju o onome što ih se ne tiče.”

2.

Čarobnjaci su pali na sedždu za razliku od faraona. Kada su vidjeli i uvjerili se da Musaova mudžiza nije nikakva magija povjerovali su, dok faraon ostaje nevjernik. Njihova ličnost se nije temeljila na oholosti, već sposobnosti koja mora u sebi nositi jednu vrstu znanja te dalje prihvatanje bolje argumentacije što nije slučaj s ohološću. Oholost je sama po sebi bliska neznanju. Što manje čovjek zna (a prvo znanje jeste znanje o Allahu kao Stvoritelju) više je spreman da se oholi. Njegova oholost ne stoji ni na čemu.

3.

Čuvajmo se malih grupa ljudi koje stalno bez obzira gdje dođu donose nered. Oni su često najglasniji u društvu, smišljaju spletke i retoričkim trikovima druge pozivaju u svoje redove. “U gradu je bilo devet osoba koje su po zemlji ne red nego nered činile“ – kaže Allah u suri En-Neml. 

Tri pouke 20. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

 1.

Postoje ogromni napori da se racionalno svaki aspekt vjere objasni, ali postoje stvari koje je nemoguće racionalizirati. Neki odlomci u Kur’anu to potvrđuju, a oni su ujedno i iskušenje ljudima po pitanju vjerovanja, naročito danas u vremenu nauke. Jedan od tih ajeta jeste: “…Mi ćemo učiniti da iz zemlje iziđe jedna životinja koja će im reći da ljudi u dokaze Naše nisu uvjereni.”

2.

Musa je ubio čovjeka zbog pristrasnog pomaganja čovjeku iz svog naroda. Ovaj primjer nam ukazuje da čovjek ne treba da staje pristrasno u nečiju odbranu, bez obzira što ga poznaje, čak i ako je njegova krv. Danas u društvu vidimo nered upravo zbog pristrasne pomoći onome koga poznajemo, naš je ‘zemljak’ ili nam je blizak, ali nepošten, nesposoban i slično.

3.

Ljudi se vole diviti osobama koji imaju ogromno bogatstvo umjesto da ih upravo ono podsjeti na to ko je istinski Vlasnik svake vrste bogatstva te da je pravo bogatstvo na Onom svijetu. “I iziđe on (Karun) pred narod svoj u svom sjaju. “Ah, da je i nama ono što je dato Karunu!” – govorili su oni koji su čeznuli za životom na ovom svijetu – “on je, uistinu, presretan.” Teško vama!” – govorili su učeni – “onome koji vjeruje i čini dobra djela bolje je Allahova nagrada, a biće samo strpljivima pružena.” I Mi smo i njega i dvorac njegov u zemlju utjerali, i niko ga od Allahove kazne nije mogao odbraniti, a ni sam sebi nije mogao pomoći. A oni koji su ranije priželjkivali da su na njegovu mjestu, stadoše govoriti: “Zar ne vidite da Allah daje obilje onome od robova Svojih kome On hoće, a i da uskraćuje! Da nam Allah nije milost Svoju ukazao, i nas bi u zemlju utjerao. Zar ne vidite da nezahvalnici nikad neće uspjeti?”

Tri pouke 21. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

S krćanima i jevrejima muslimani ne trebaju raspravljati o vjeri, ali ako dođe do rasprave Allah nam poručuje da pravednima odnosno dobronamjernima kažemo: “Mi vjerujemo u ono što se objavljuje nama, a naš Bog i vaš Bog jeste – jedan, i mi se Njemu pokoravamo.” Upravo je sveobuhvatnost karakteristika islama koju muslimani trebaju isticati umjesto ograničavanja vjere i zatvaranja vrata razumijevanja izjavama da su krćani i jevreji već u Džehennemu. U svakoj osobi koja se pridržava načela monoteističkih religija nalazi se vjernik. Njega treba vidjeti, otkriti i s njim razgovarati.

2.

U suri Er-Rum govori se obećanju Allaha da će Bizantinci pobijediti Perzijance. Koliko god u Kur’anu bilo priča i detalja o prijašnjim narodima ili povijesti civilizacija koje su vremenski bliske Poslaniku, a.s. Kur’an nije historijska knjiga čiji je cilj hronologija i povijest naroda. Kur’an vjernika poziva ga da se bavi suštinom i vrijednostima shodno kontekstu. Kao što Poslanik, a.s. nije živio sudbinu, povijest i kulturu drugih naroda, već učio iz njihovih sudbina, događaja, rješenja tako i današnji muslimani trebaju učiti iz sudbina i situacija iz vremena Poslanika, a.s, a ne doslovno imitirati kulturu tog podneblja. Upravo razumijevanje islama kontekstualno, ali ne nauštrub brisanja konstitutivnih principa, daje islamu univerzalnost i svijetlu budućnost u svakom vremenu i prostoru.

3.

Koliko god racionalizirali svaku pojavu u našim životima ne treba zaboraviti ajet koji se nalazi u ovom džuzu: “Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On dâ da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili.”

Tri pouke 22. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Ravnopravnost muškarca i žene u Kur’anu sadržana je u 35. ajetu sure Saveznici.

2.

Objašnjenje pred kim žena smije biti otkrivena nalazi se u 55. ajetu ove sure.

3. 

Sadaka se udjeljuje i tajno i javno kako stoji u 29. ajetu sure Stvoritelj. Cilj javne sadake je isključivo podsticaj drugih da isto čine.

Tri pouke 23. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

 1.

Zanimljiv detalj s putovanja poslanika na Miradž jeste opis Ibrahima, a.s. koji sjedi naslonjen na Bejtul-Ma’amur koja je za meleke ekvivalent Kabi na Zemlji koja je mjesto ibadeta za ljude i koju je upravo Ibrahim sa svojim sinom zidao. Kao što mi činimo tavaf oko Kabe to čine i meleki ispod Arša. Kada se detaljno upozna život ovog poslanika onda nije ni čudo što se on, pored svih ostalih, naziva Halilullah – Allahov prijatelj i to je jedini poslanik, pored Muhammeda, na kojeg donosimo salavat u namazu. Osobina Ibrahima je neizmjerna ljubav prema Allahu i srcem bespogovorno izvršavanje Njegovih naredbi. To je poslanik koji je bio spreman žrtvovati i svog sina o čemu se govori u ovom džuzu. Ibrahim to nije učinio niti bi Allah, shodno Svojim svojstvima i principima vjere koja je starija i od prvog čovjeka, ali Ibrahimova spremnost na izvršavanje naredbi i povjerenje u Allaha opisana ovom situacijom je bez presedana. U našem kontekstu pitanje je koliko je čovjek spreman pridržavati se propisa vjere, izvršavati naredbe koje nisu ni blizu obaveza koje je imao Ibrahim. Kakva je naša svijest o obavezama, od njihove realizacije do požrtvovanosti u njihovoj realizaciji, sve do ljubavi prema njima?

 2.

Iako se ne spominje toliko često kao drugi narodi stanovnici Ejke su bili od onih koji su činili grijehe vrlo sličnim današnjim rasprostranjenih širom svijeta pa tako i u Bosni. Njihova osobina bila je, u današnjem kontekstu, varanje prilikom kupoprodaje i otimanje od ljudi na različite načine.

3.

Iako postoje različite rasprave i njihovi povodi interesantno je da je rasprava aktivnost ili osobina koja neće prestati nestankom Ovoga svijeta. Nastavit će se samo u Džehennemu i svojstvena je ovom mjestu. Naime, ljudi u Džennetu se opisuju kao oni koji razgovaraju, a ljudi u Džehennemu kao oni koji raspravljaju. To nam uveliko olakšava razumijevanje hadisa o raspravama, čak i dozvoljenim, poput ovog: “Ko napusti raspravu kad nije u pravu, bude mu napravljena kuća u džennetskoj mahali, a ko ostavi raspravu kad je u pravu, bude mu izgrađena kuća u najodabranijem dijelu Dženneta.”

Tri pouke 24. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Jedna od posebnih blagodati vjernika jeste što nas Allah obavještava u suri Vjernik da meleki koji drže Njegov prijesto i oni koji su oko njega,  a to je ogroman broj meleka, hvale Allaha i mole da budu oprošteni grijesi vjernicima.

2.

Čovjeku bi bio dovoljan samo jedan ajet iz sure Vjernik da nastoji steći stepen ihsana. Riječ je o 19. ajetu: On zna poglede koji kriomice u ono što je zabranjeno gledaju, a i ono što grudi kriju. Kada odlučimo da javno nekoga osudimo i otkrijemo njegovu mahanu, sjetimo se ovog ajeta i kako je Bogu jednostavno drugima predočiti sve naše tajne.

3.

Najjednostavniji ibadet je razmišljanje o Allahu s divljenjem. Stvaranje nebesa i Zemlje je sigurno veće nego stvaranje roda ljudskoga, ali većina ljudi ne zna – objašnjava Gospodar. Jedan od najčešćih poziva koje Allah upućuje ljudima jeste da gledaju u prirodu razmišljajući o Njemu. Dovoljno je šetajući kroz prirodu, odmarajući pogled, činiti ovakvu vrstu ibadeta.

Tri pouke 25. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Bez obzira što se brojni ajeti koji govore o nezahvalnosti odnose na nevjernike vjernik ne bi ni u kojem obliku trebao imati ovu osobinu svojstvenu nevjernicima: „Kada čovjeku milost Našu darujemo, postaje nezahvalnik i uzoholi se, a kad ga nevolja dotakne, onda se dugo moli.“ (Fussilet, 51)

2.

Allah nam daje onoliko koliko nam treba. Često je u životnim situacijama to teško shvatiti, ali to je njegovo obećanje odnosno princip: „On daje s mjerom, onoliko koliko hoće, jer On dobro poznaje i vidi robove Svoje“. Zar poznajemo bolje ono što nam treba od Onoga koji nas je stvorio?

3.

Jedna od kur’anskih istina jeste da čovjekov iman može biti oslabljen siromaštvom, ali i bogatstvom. Poslanik je učio dovu protiv siromaštva i nevjerovanja, a o bogatstvu Allah kaže: „A da neće svi ljudi postati nevjernici, Mi bismo krovove kuća onih koji ne vjeruju u Milostivoga od srebra učinili, a i stepenice uz koje se penju…“ (Ez-Zuhruf, 33)

Tri pouke 26. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

Allah usmjerava čovjeka da u zrelim godinama pored dobročinstva roditeljima uči dovu za roditelje, koji cijeli život čine dobročinstvo svojoj djeci i srcem uče dovu za djecu bez obzira koliko godina imaju. Kako izgleda jedna dova roditelja?

U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog
Sva hvala pripada Allahu, bezgraničnom opskrbitelju suosjećanja i oprosta
Neka je salavat i selam na na našeg poslanika Muhameda a.s., njegovu časnu porodicu i njegove prijatelje
O Allahu predajem ti se,
razumijevajući da je roditeljstvo izuzetno težak zadatak obraćam ti se ponizno tražeći Tvoju pomoć.
Preklinjem Te za Tvoju mudrost i uputu.
O Allahu, znam da su djeca Tvoj emanet, te da se za njih trebamo brinuti i odgajati ih onako kako ćeš Ti zadovoljan biti.
Pomozi mi da to radim na najbolji način.
Poduči me kako da volim onako kako će tebi biti najdraže.
Pomozi mi da se iscijelim, popravim, njegujem i osjećam samodostatnom.
Pomozi mi da hodim stazom čestitosti i integriteta tako da budeš zadovoljan sa mnom.
Pomozi mi da im budem uzor u pobožnosti, da naučim kako da ispravno komuniciram, podučavam i brinem za svoju djecu.
O Allahu, ti znaš šta je djeci potrebno. Pomozi nam i uputi nas da dovimo za našu djecu.
O Allahu, spusti Svoju zaštitu na našu djecu. Zaštiti njihova tijela, njihov um i misli te njihova osjećanja od svakog zla i štete.
O Allahu, molim te da ih zaštitiš od nesreća, bolesti, povreda i svakog drugog fizičkog, mentalnog ili emotivnog nasilja ili zloupotrebe.
O Allahu, molim te sačuvaj našu djecu ovisnosti i poroka.
Učini da ti budu bliski, zaštiti ih od svakog zla i lošeg utjecaja, očitog ili skrivenog.
Allahu podari im najbolje društvo u njihovim prijateljima — da to budu osobe koje će ih poticati na ljubav i pobožnost.
Allahu uputi našu djecu i podari im srce koje je će biti zadovoljno da robuje samo Tebi.
Svojom Svjetlošću osvijetli svaku tajnovitost ili skrivenu buntovnost u njihovim srcima prije nego uzme maha.
Allahu sačuvaj ih oholosti, sebičnosti, ljubomore, dvoličnosti, zlobe i učini da osjećaju odbojnost od grijeha.
Spusti svoju ljubav i pobožnost u njihova srca, danas i uvijek.
O Allahu učini istinu njima očitom u svakoj situaciji i ne dozvoli da ih zavede neistina.
O Allah podari našoj djeci sposobnost da donose jasne odluke i neka ih uvijek privlače dobre stvari koje su iskrene, plemenite, istinite i pravedne.
O Allahu vodi ih prema odlukama kojima ćeš Ti zadovoljan biti.
O Allahu pomozi im da osjete ljepotu života u poniznosti i pokornosti Tebi.
O Allahu podari im mudrost da brižljivo biraju riječi i blagoslovi ih velikodušnošću i brižnošću.
O Allahu molim te da nikad ne skrenu sa puta vjere i da im podariš budućnost ispunjenu tvojim najljepšim obećanjima.
O Allahu neka naša djeca uvijek budu zaštićena i čista od zla i šejtanskog utjecaja.
O Allahu učini ih ustrajnim u obavljanju namaza, i pomozi im da osjećaju da je Kur’an Časni Tvoja Riječ i Uputa i da ga čitaju sa razumijevanjem svakodnevno. Neka on bude njihov izvor svjetla i upute.
O Allahu učini da naše kćerke zavole nošenje hidžaba, i da se naši sinovi odijevaju kao pobožni muslimani.
Neka njihova odjeća bude primjer njihovog vjerovanja i njihove ljubavi i poštovanja prema tvojim uputama.
Neka budu od onih koji se potpuno oslanjaju na Tebe i koji se i javno i tajno samo tebe boje.
Allahu učini njihovu vjeru toliko jakom da nikada se padnu u sumnju.
Allahu ne dozvoli da negativni stavovi imaju bilo kakvo mjesto u životima naše djece.
Allahu uputi našu djecu da slave i slušaju Tebe, Tvog Poslanika a.s. i nas kao roditelje (kada im savjetujemo ono sa čime ćeš ti zadovoljan biti).
Učini da s njima naša srca nađu smiraj.
O Allahu ispuni našu djecu suosjećanjem i brigom koja će doticati svakog člana naše porodice.
O Allahu učini da budu od pobožnih.
O Allahu pomozi im da vole, cijene, poštuju i uvažavaju jedni druge i da odnos i komunikacija među njima uvijek bude dobra.
O Allahu otkloni bilo kakvu podjelu među našoj djecom i spusti iscjeljenje među njih.
Molim te da njihovi odnosi budu bez napora, lomova, nerazumijevanja, svađanja, ili prekida veza.
O Allahu omogući im da jednoga dana stupe u brak sa čestitim, pobožnim, dobrim, lijepim, vrijednim, inteligentnim, zdravim supružnicima koji će se slagati uz poštovanje i ljubav (i iskreno uživanje) sa svim članovima naše porodice i koji će voditi našu djecu (a svoje supružnike) bliže Allahu i Džennet-ul-Firdeusu.
O Allahu podari im društvo pobožnih prijatelja, rođaka, članova šire zajednice, i učitelje koji će im biti inspirativni uzori i koji će mi pomoći da ih odgojim kao vjernike.
O Allahu ne dozvoli da postanem samo-zadovoljna i arogantna u svom roditeljstvu, ali molim te da me ne poniziš niti osramotiš kroz loše postupke moje djece. Omogući mi samo Tebi budem zahvalna na dobrom karakteru koji posjeduju i molim Te ne dopusti da se ikada prestanem moliti za njih.
O Allahu molim te da moja djeca na vrijeme ispunavaju sve životne dionice koje se od njih očekuju.
O Allahu zaštiti moju djecu od duga. Neka budu od onih koji daju, a ne onih koji uzimaju.
O Allahu omogući mojoj djeci da imaju plemenite profesije sa halal zaradom koje će ih učiniti poštovanim i cijenjenim kod Tebe i u očima ljudi.
O Allahu podari mojoj djeci užitak na ovome svijetu tako da kad se Tebi vrate da to bude kroz vrata Zahvalnosti, a ne kroz vrata Strpljivosti. Učini ih vječno zahvalnim i strpljivim.
O Allahu, molim te da svaki dan u našim životima naša veza bude ispunjena snagom, bliskošću, brigom, srećom i zadovoljstvom i da nas sastaviš u Džennetu.
Amin!

2.

Provjera informacija je obaveza vjernika. Umjesto toga nerijetko se dešava da se stavovi zasnivaju na poluinformacijama ili dezinformacijama. “O vjernici, ako vam nekakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onoga što ste učinili pokajete.”

3.

Ubrzo nakon ovog ajeta dolazi ajet o sumnjičenju koje u svom temelju ima upravo pogrešne pretpostavke i neprovjerene informacije, a sve to vodi duhovnom kanibalizmu. “O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, nekā sumnjičenja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga – a vama je to odvratno – zato se bojte Allaha; Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je.”

Tri pouke 27. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

 1.

Kur’an podučava čovjeka da vjernik gleda srcem. Jedan od ajeta koji ukazuje na to jeste i opis onoga što je Muhammed, a.s. vidio na Miradžu: “srce nije poreklo ono što je vidio.” Ajete Gospodara na Ovom svijetu obični vjernik gleda srcem, a ne samo očima, kako kur’anske ajete tako i prirodne ajete na koje Allah podsjeća da ih gledamo i u njima vidimo Njegovu moć.

2.

Iako je svaki ajet Kur’ana mudrost postoje ajeti koji su vrlo kratki, ali i vrlo sadržajni u smislu mudrosti koja je čovjeku potrebna za olakšanje života na Ovom svijetu. Jedan od njih je i iz sure En-Nedžm koji glasi: “Ne može čovjek da ostvari sve što poželi”.

3.

Ajeti sure Er-Rahman ne bi smjeli ostaviti nikoga ravnodušnim, jer nisu ostavili ni meleke kojima je Muhammed, a.s. učio. Ako bi se pratila gradacija blagodati koje se daju čovjeku možemo primijetiti da Allah prvo spominje blagodat čovjeka da je spoznao šta je Kur’an pa onda da je stvoren. Blagodat vjere je ispred svake druge blagodati na kojoj bi čovjek trebao zahvaljivati.

Tri pouke 28. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

 1.

Allah čuje to jeste pazi svaku osobu. Allah obraća pažnju na svakoga ko Mu se jada. Najbolji primjer jesu ajeti sure Rasprava u kojoj se spominje žena koja se jadala Allahu. Ne postoji problem koji ne možemo iznijeti pred Allaha. On čuje i On pomaže. Drugi, to jeste stvorenja, mogu čuti naše probleme, ali ne moraju i pomoći.

2.

Učimo dovu da nikada Allaha ne zaboravimo, a ako se to desi da On nas ne zaboravi kako kaže u suri Progonstvo: “I ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha pa je On učinio da sami sebe zaborave; to su pravi griješnici.”

3.

Neka nas svakodnevne obaveze i briga za djecu ili uživanje s njima ne zabave od sjećanja na Allaha: “O vjernici, neka vas imanja vaša i djeca vaša ne zabave od sjećanja na Allaha. A oni koji to učine, bit će izgubljeni.”

Tri pouke 29. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

1.

U životu ćemo sresti vjernike koji žele ličiti na Poslanika, a.s. u mnogim stvarima, čak i u fizičkom izgledu, ali postignu osobinu zbog koje je je Poslanik, a.s., kako sam kaže, poslan, a to jeste da usavrši ahlak. U suri El-Kalem ALlah kaže Poslaniku, a.s. da je on najljepše ćudi – ahlaka. Postoje pojedinci koji drže do Šerijata, ali on se ne održava na njihov unutarnji Šerijat, a to upravo jeste ahlak.

2.

Koliko pojedinci obraćaju pažnju, vaze, objašnjavaju život sihra, magije, džinna čine taj svijet bespotrebno posebnim i pridaju mu veliku pažnju. Kada se vidi koliko Allah pridaje pažnje jasno je po ukupnom broju ajeta i suri Džinni da su samo obična stvorenja među kojima ima dobrih i loših. Bez obzira što su nevidljiva bića, zbog čega ljudi prave posebnu ‘nauku’, Allah im ne pridaje posebnu pažnju, već nam objašnjava da su kao i mi stvoreni samo da Mu se klanjamo i ništa više.

3.

Kada se čitaju ajeti 29. džuza vidljivo je kolika je važnost noćnog namaza i da je to specifično vrijeme kada Allah razgovara s ljudima i to odabranim, kojih je mimo ramazana malo u zadnjoj trećini ili drugoj polovini noći.

Tri pouke 30. džuza Kur`ana

Ove pouke je lakše razumjeti čitajući ajete ovog džuza.

 1.

Svoje vrijeme i snagu trošimo na ljude koji nas vole i koji žele biti naša podrška, a ne na one koji nam samo crpe snagu i nikako ih ne mijenjamo nabolje! To nas uči sura Abese kada se Poslanik, a.s. okrenuo od slijepe osobe da bi savjetovao uglednike Mekkanske.

2.

Većina sura iz zadnjeg džuza su Mekkanske sure. To su prve sure koje su muslimani u Mekki naučili. Čitajmo njihova sadržaj i vidjet ćemo da dominiraju ajeti o: svijesti o Allahu kao Stvoritelju kojeg spoznajemo kroz ajete iz Kur’ana ali i ajete iz prirode, odnosu prema dunjaluku te odnosu prema ugroženim kategorijama stanovništva. Cilj ovog života nije dunjaluk, već klanjanje Allahu. Dunjaluk je sredstvo koje ćemo tako percipirati kada budemo iskreno osjećali radost prilikom pomaganja ugroženima. Oni su naše mjerilo, tj. odnos prema njima, kolika nam je ljubav prema Allahu, a kolika prema Ovom svijetu.

3.

Nakon proučenog Kur’ana svako će imati ličnu analizu kako je proveo ramazan i koliko je Kur’an na njega utjecao. Ovo nije rastanak s Kur’anom i razmišljanjem o poukama njegovim sve do idućeg ramazana, jer hatmu završavamo upravo prvom naredbom: Uči! Učenje kako bi se spoznale pouke Kur’ana i oživjele u našim životima.

Auto: Redakcija April 23, 2020  

Preporod.com