I Srbija i Hrvatska su ratovale u Bosni

I Srbija i Hrvatska su ratovale u Bosni

Autor: Razgovarao: Ekrem Tucaković,  Januar,08.2018.god.

Serge Brammertz (Serž Bramerc), tužitelj Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Mehanizma za međunarodne sudove (MICT)

Serge Brammertz (Serž Bramerc) je od 2008. godine bio glavni tužitelj Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a Vijeće sigurnosti UN u martu 2016. imenovalo ga je i glavnim tužiteljem Mehanizma međunarodnih kaznenih sudova. Nakon okončanja rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Brammertz za čitaoce Preporoda govori o rezultatima rada i postignućima Tribunala, te još jednom naglašava dokazanu činjenicu da je na Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija i da su i Srbija i Hrvatska učestvovale u međunarodnom oružanom sukobu u našoj zemlji. Nakon ovih presuda više niko ne može govoriti o građanskom ratu u BiH, nego o planiranoj agresiji s ciljem okupacije i podjele naše domovine. U okviru toga cilja počinjen je Genocid i svi drugi užasni zločini koji su izvan svake razumne sumnje dokazani u tokom mnogih suđenja u Haškom tribunal.

Inače, Preporod je dosljedno i principijelno pratio rad Haškog tribunala i napore, posebno žrtava, da se zločinci kazne. Taj rad Preporoda je prepoznat, o čemu govori i činjenica da su vodeći ljudi Tribunala rado davali intervjue našoj novini. Pored dva intervjua Brammertza, 15. decembra 2016. godine objavljen je zanimljiv intervju sa dr. Theodorom Meronom, u dva mandata predsjednikom Tribunala i aktuelnim predsjednikom UN-ovog Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT). Zamjenica glavnog tužitelja Haškog tribunala Michelle Jarvis 1. januara 2017. godine na poseban način u Preporodu je govorila o seksualnom nasilju počinjenom u sukobu, kao rezultatu dvije decenije rada Tužilaštva na krivičnom gonjenju zločina seksualnog nasilja.

Preporod: Poštovani gospodine Brammertz, ICTY je uspio dovesti ključne ratne zločince iz BiH pred lice pravde i izreći im presude. Posljednje presude su bile zločincima Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Jadranku Prliću i ostalim. Kako ocjenjujete rad ICTY, njegova postignuća i ono što će iz njegovog rada ostati kao naslijeđe od dalekosežnog značaja? 

Brammertz: Mislim da je MKSJ ostvario vjerodostojne rezultate. Ostvarili smo značajan napredak u pravu u vezi s komandnom odgovornošću, krivičnim djelom genocida i priznavanjem seksualnog nasilja u sukobu kao zločina koji može biti počinjen u okviru kampanje etničkog čišćenja.
Hiljade svjedoka koji su svjedočili na našim suđenjima pomogli su nam da u sudnici van razumne sumnje dokažemo šta se stvarno dogodilo tokom sukoba devedesetih godina dvadesetog vijeka. Tribunal je, također, pokazao da oni koji su bili na vodećim komandnim položajima, bilo u civilnim strukturama, vojsci, policiji ili paravojnim formacijama, mogu biti izvedeni pred lice pravde.
Preporod: Vi ste uvijek isticali značaj žrtava i sada ste to ponovili u završnom izvještaju pred UN, što žrtve veoma cijene. Međutim, dio političara iz BiH i regiona, posebice iz Srbije i Hrvatske, ne spominju nikako žrtve, a kamoli da im upute izvinjenje. Kako Vi na to gledate?
Brammertz: Za mene su tokom prošlih deset godina najvažniji trenuci bili moji sastanci sa žrtvama i preživjelima, koji su me uvijek podsjećali zašto je Tribunal osnovan. Bez njih, bez njihove hrabrosti da dođu i svjedoče, Tribunal ne bi uspio da ispuni svoj mandat.
Ono što vidim i što me žalosti je to što ne vidim empatiju prema žrtvama “drugih” strana, od strane političara iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Žrtva je žrtva i razumijevanje položaja žrtava, kao i pružanje podrške svim žrtvama bez obzira na njihovu nacionalnost najmanje je što bih očekivao od odgovornih političara. Također, vjerujem da je postupcima na Tribunalu žrtvama pokazano da pravda može biti ostvarena.

Bilo je važno dokazati da je oružani sukob bio međunarodni

Preporod: Pitanje međunarodnog konflikta u BiH i uloga Srbije i Hrvatske u njemu posebno je isticano nakon izricanja posljednje dvije presude. Da li možemo reći da se u presudama Dušku Tadiću, Radoslavu Brđaninu, Zejnilu Delaliću i dr. u ICTY utvrđivao kontekst međunarodnog oružanog konflikta i utvrdilo da je konflikt u BiH bio međunarodnog karaktera, a da je tadašnja SRJ označena kao država koja je imala kontrolu nad snagama bosanskih Srba, kao i da je i u pet slučajeva protiv bosanskih Hrvata utvrđivan međunarodno oružani sukob i da je Hrvatska bila involvirana u ratu u BiH?
Brammertz: Vaša analiza je tačna i više je pretresnih vijeća u mnogo predmeta potvrdilo da je u Bosni i Hercegovini bio međunarodni oružani sukob i da su i Srbija i Hrvatska u njemu učestvovale.
Preporod: Možete li našim čitaocima objasniti zašto je to Sud utvrđivao, ako je ICTY bio nadležan za individualnu odgovornost? 
Brammertz: Ratni zločini mogu biti počinjeni u međunarodnom ili u nemeđunarodnom oružanom sukobu. Međutim, postoji manji broj dodatnih krivičnih djela – koja se nazivaju „teška kršenja Ženevskih konvencija“, koja se primjenjuju samo u međunarodnom oružanom sukobu.
Prema tome, bilo nam je važno da dokažemo da je oružani sukob u Bosni i Hercegovini bio međunarodni kako bismo počinioce mogli smatrati odgovornim za ta krivična djela.
Preporod: Ako se ne varamo i u slučaju Martić je presuđen zločinački plan u kojem je bio Milošević, ali i Karadžić i Mladić. Biljana Plavšić je priznala UZP sa dužnosnicima iz Srbije. Kako onda u slučaju Karadžić i Mladić nije presuđen UZP sa dužnosnicima iz Srbije, kako je to priznala Biljana Plavšić?
Brammertz: Predmeti Tribunala odnose se na individualnu krivičnu odgovornost osoba koje su optužene i procesuirane u Haagu i cilj našeg posla bio je da dokažemo Karadžićevu i Mladićevu odgovornost za zločine za koje su optuženi. I to smo i uspjeli. Također je tačno da su zvaničnici iz Srbije procesuirani i proglašeni krivim pred Tribunalom za njihovu individualnu krivičnu odgovornost.

Istina se ne može zauvijek ignorisati

Preporod: Kako komentirate to što političke elite presuđene zločince slave kao heroje i cijele narode identificiraju sa zločincima? Kako zaustaviti politiku negiranja zločina za koje imamo presude pred Tribunalom?

Brammertz: Ako političke vođe nastave ponavljati neistine da „naše“ snage nisu počinile ni jedan zločin, i ako to bude pisalo u knjigama iz historije, onda će očigledan rezultat biti slavljenje ratnih zločinaca.
Prvi korak prema pomirenju bio bi da društva u zemljama bivše Jugoslavije prihvate činjenice utvrđene na Tribunalu. Samo ako se usaglasite u vezi s prošlošću, moći ćete se usaglasiti za budućnost.
Vjerujem da će s vremenom utvrđene činjenice biti prihvaćene, i to samo zato što se istina ne može zauvijek ignorisati.

Preporod: Vjerujete li da ćete uspjeti u procesima pred Mehanizmom za međunarodne sudove, posebno oko Genocida u drugim općinama u BiH, dokazati UZP u slučaju Mladić i Karadžić? 
Brammertz: Tužilaštvo je uložilo žalbu u predmetu Radovan Karadžić i postupak je trenutno u toku. Najavljeno je da će žalbeni pretres u ovom predmetu biti održan sredinom 2018. Trenutno razmatramo presudu u predmetu Mladić kako bismo odlučili da li ćemo se na nju žaliti i odluka o tome biće donesena u dogledno vrijeme.
Preporod: Kraj je rada ICTY, države i dalje moraju sarađivati sa Mehanizmom. Srbija i Hrvatska su u većini izvještaja u protekle 24 godine označavane da opstruiraju. Još uvijek ima neriješenih pitanja kao što su optužnice koje Srbija ne izvršava. Koja je Vaša poruka s pozicije tužitelja Mehanizma za međunarodne sudove? 
Brammertz: Tribunal se zatvara 31. decembra 2017., ali to je samo kraj jednog poglavlja. Slijedeće poglavlje počinje odmah 1. januara 2018., kada Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) i Tužilaštvo nastavljaju rad na suđenjima i žalbenim postupcima pred Mehanizmom, ali jednako je važno to što Tužilaštvo nastavlja pružati podršku pravosudnim institucijama na nacionalnom nivou u zemljama zapadnog Balkana. Mogu potvrditi da je Tužilaštvo voljno i spremno da pruži svu potrebnu podršku našim kolegama tužiteljima, pošto dijelimo iste ciljeve u borbi protiv nekažnjivosti i ostvarivanju pravde za žrtve. Tužitelji iz Beograda i Sarajeva već su zatražili da nastavimo i ojačamo saradnju, posebno u predmetima protiv srednje i visoko rangiranih počinilaca. Još jedna stvar u kojoj je potrebno poboljšanje je regionalna saradnja, koja se tokom posljednjih godina odvijala u pogrešnom smjeru. Borba protiv nekažnjivosti bila bi nemoguća bez regionalne saradnje pravosudnih institucija iz regiona i mi ćemo usredsrediti svoja nastojanja na poboljšanju te saradnje u narednom periodu.

U BiH ima najviše predmeta ratnih zločina

Preporod: Da li prestanak rada ICTY znači da će prestati interes za region i progon zločinaca u regionu?
Brammertz: Tokom svečanog zatvaranja MKSJ-a, svi govornici su naglasili činjenicu da će se procesuiranje ratnih zločina nastaviti na nacionalnom nivou i da 161 optuženi na Tribunalu predstavlja samo mali dio onih koji su počinili ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.
Nastavak procesuiranja ratnih zločina na nacionalnom nivou biće veoma važno za integraciju Srbije, BiH i drugih zemalja u EU, budući da je pitanje vladavine prava i procesuiranje ratnih zločina visoko na listi prioriteta Evropske komisije. Prema tome, mislim da će doći do porasta interesa zato što će zemlje trebati da pokažu da su sposobne baviti se pitanjem procesuiranja ratnih zločina, ostvarivanjem pravde za žrtve i zatvaranjem jaza nekažnjivosti.
Preporod: Šta sve treba uraditi u BiH da bi profunkcionirao progon ratnih zločinaca koji je u zastoju, o čemu Vi stalno izvještavate Vijeće sigurnosti?
Brammertz: Od svih zemalja u regionu Bosna i Hercegovina ima najviše predmeta koji se odnose na ratne zločine. Prema nekim izvorima ima više od 3000 osumnjičenih. Vlasti BiH trenutno razmatraju nacionalnu strategiju u vezi s procesuiranjem ratnih zločina kako bi odlučile koji će predmeti biti procesuirani na državnom nivou, a koji bi mogli biti proslijeđeni entitetima. Mislim da je ovo ključno pitanje. Kako da se napravi balans između procesuiranje srednje i visoko rangiranih osumnjičenika na državnom nivou i proslijeđivanja predmeta protiv nižih osumnjičenika entitetima.
Ovo, zajedno s poboljšanjima u regionalnoj saradnji, je najvažnije pitanje koje mora da se razriješi kako bi se vidio napredak u procesuiranju ratnih zločina u BiH. Tužilaštvo je spremno za pružanje podrške i pomoći u vezi sa svim ovim pitanjima.

www.preporod.com