Boriti se sa samim sobom

Boriti se sa samim sobom

Autor  Bajro Perva /  23.juni,2017

Tragom riječi Allahovoga Poslanika na povratku s Bedra: „Vraćamo se iz male u veliku borbu.“

Sedamnaesta noć ramazana svečano je obilježena u svim našim džematima. Govorilo se o historijskoj Bici na Bedru koja se desila 17. ramazana 2. godine po Hidžri i refleksijama pobjede muslimana nad mušricima. Ovaj put osvrnut ću se na poruku Allahovoga Poslanika Muhammeda, a.s, ashabima neposredno po okončanju ove bitke. Naime, prenosi se da je Allahov Poslanik, nakon Bitke na Bedru, rekao ashabima: “Vraćamo se iz male u veliku borbu.” Začuđeni, prisutni ashabi ga upitaše: “A, šta je to onda velika borba?” Allahov Poslanik reče: “El-džihadu bi nefsihi – borba sa samim sobom.”
Ta borba sa samim sobom traje u svima nama. Ona je svakodnevna. Iz trenutka u trenutak. Zahtijeva od nas punu budnost i spremnost. Trajala je eto više od 14 hidžretskih stoljeća i trajat će do Sudnjeg dana. Koliko je uspješna svako od nas treba da donese sud. Iskren i objektivan.
Živimo u vrijeme velikih tehničkih i općecivilizacijskih dostignuća. I svaki taj napredak ljudima je donosio obilate koristi, ali podrazumijevao i još veće odgovornosti. Primjera radi, pojavom interneta čovječanstvo je dobilo ubrzaniju multimedijalnu komunikaciju. Umnožavanjem društvenih mreža pružene su mogućnosti upoznavanja i protoka informacija među ljudima sa svih meridijana, od prezentiranja ličnih podataka do iznošenja stavova i predstavljanja vlastitih i tuđih dostignuća. Međutim, društvene su mreže, ukoliko se ne vodi računa o mogućim zloupotrebama, pogodno tle za našu djecu da dođu do neprimjerenih sadržaja koji se mogu negativno odraziti na njihov intelektualni i duhovni razvoj.
Svaki čovjek je svijet za sebe. Svaki čovjek je i priča za sebe. Musliman će prihvatiti dobro i biti stamen u izvršavanju islamskih uputa ili, ne daj Bože, krenuti stranputicom koja će ga odvesti u Božije zabrane. Prihvatanje i življenje dozvoljenog, automatski će ga sačuvati iskušenja zabranjenog. Ovaj put konkretnije ćemo se osvrnuti na neke od zabrana koje imaju pogubne posljedice po samog čovjeka, a mogu poprimiti i planetarne razmjere. Dakako, trebalo bi puno više prostora od predviđenog za ovaj tekst kako bi se podrobnije analizirali svi ponuđeni fakti. Stoga ćemo se osvrnuti na zabrane koje planetarno gledano odnose milione žrtava. One zorno govore gdje sve može odvesti čovjeka zapuštanje samog sebe i negiranje borbe o kojoj je u svijetloj bedranskoj noći govorio Resul.
Okruženi smo mnogim pošastima poput alkoholizma, droge, kocke, HIV-a. Te pošasti su postale moderne kuge ovog svijeta. Ogromne su brojke njihovih ovisnika i na kraju stradalih od njih.
Prema podacima Ujedinjenih nacija danas je u svijetu 29 miliona ljudi koji su ovisnici o drogama. Godišnje u prosjeku od predoziranosti drogama u svijetu umre oko 200.000 ljudi, a 2014. umrlo je čak 207.000 ovisnika. Kakve probleme imaju i porodice ovisnika zorno svjedoči rečenica jedne majke iz Tuzle: „Ljudi, niko ne zna šta znači ovisnost o drogama dok takvu osobu ne bude imao u vlastitoj kući!“
Teško je doći do precizne statistike koliko je ljudi u svijetu ogrjezlo u alkoholizmu. U 186 zemalja svijeta provedena su istraživanja na temu koliko se konzumiraju alkoholna pića. Prema tim istraživanjima najviše alkohol piju Bjelorusi, Litvanci i Česi, a na četvrtom mjestu su Hrvati. Kad su u pitanju zemlje regije, istraživanja su pokazala da prosječan stanovnik Hrvatske godišnje popije 12,2 litra alkohola, Srbin 9,57 litara (na 32. mjestu), Bosanac sa četiri litra alkohola je na 93. mjestu, a Slovenac s 10,61 litara drži 19. poziciju na svjetskoj listi.
Kad je u pitanju HIV, u svijetu ima oko 34 milijuna ljudi s virusom ove opake bolesti. Od tog broja skoro 17 miliona su žene, a  oko tri i po miliona nosilaca virusa mlađe je od 15 godina. Godišnje od ove bolesti umre oko milion i osam stotina hiljada ljudi. Prvi dijagnosticirani slučaj HIV infekcije u BiH desio se 1986. godine. Do danas ih je, nažalost, bilo nekoliko stotina.
I kocka sve više uzima maha u današnjem svijetu. Statistike kažu da je naša zemlja među prvim u Evropi po broju registriranih kladionica, te da ima više desetina hiljada ovisnika o igrama na sreću. Osoba koja je ovisna o igrama na sreću prokocka svu dostupnu imovinu sa posljedicama kao što su: dugovanja drugima, svađe, razvodi brakova, gubitak porodice i posla, a pokatkad pribjegnu i suicidu.
Na kraju donosim citat iz jednog govora rahmetli Zulfikara Zuke Džumhura: „Budi pametan da ne bi bio loš. Pametan čovjek povazdan bišće po sebi, odstranjuje svoje lošosti, i u jednom trenutku shvati da nikada nije dosta tog biskanja, da je loš karakter naš duševni korov, ti ga pljeviš, a on se otima, raste li raste. Ne date se ni ti ni on u toj pljevidbi bez kraja. Nikada ne možeš odstraniti svoje mahane, ali nikada ne smiješ ni prestati da ih tamaniš. A, ako si uporan, ako se ne predaješ, onda ti se poslije decenija savjesnog rada može desiti i to da u ogledalu ugledaš nekog nasmijanog i smirenog sebe.“

preporod.com