SIF-N Švedska islamska zajednica Norrköping
Vrijednosti i odlike mjeseca ramazana
Piše: dr. Almir Fatić
O mjesecu ramazanu moguće je govoriti sa različitih aspekata: duhovnog, kulturnog, književnog, sociološkog, itd. To je stoga što su ramazanski darovi toliko veliki da ih je nemoguće sagledati i imaju takvu duhovnu snagu i utjecaj na život muslimana koji se ne može mjeriti ni sa jednim drugim mjesecom. Jednostavno, dani mubarek ramazana su posebni, nesvakidašnji i jedinstveni. Oni donose posebno ozračje u muslimanske kuće, mahale, gradove, u duše i srca muslimana. Nur mubarek ramazana posebno se izlijeva na srca i duše mu’mina koje svoje zadovoljstvo nalaze u intenzivnom obožavanju Allaha, dž.š.
O duhovnim vrijednostima i odlikama mjeseca ramazana mnogo toga je rečeno i napisano. Teško je reći, ili, dodati bilo šta novo u tom smislu. Ipak, u čast dolaska ovog veličanstvenog mubarek mjeseca i najdražeg gosta u kuće i srca muslimana, korisno je podsjetiti na neke njegove vrijednosti i odlike koje ga izdvajaju od ostalih mjeseci. Jer, riječ je o najčasnijem mjesecu i jedinom mjesecu čije se ime spominje u Kur’anu. U njemu je objavljena najčasnija Knjiga, najodabranijem Allahovom robu. U ramazanu se vrši jedan od temeljnih ibadeta koji nas približava našem Gospodaru. U njemu je najčasnija noć u godini. U njemu se spuštaju najčasniji meleci…
- Mjesec u kome je objavljen Kur’an
”U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla”(el-Bekare, 185).
Uzvišeni Allah ovim ajetom izdvaja mjesec ramazan po tome što ga je, između ostalih mjeseci, odabrao za objavljivanje Svoje Riječi – veličanstvenog Kur’ana. I upravo u ovome mjesecu, mjesecu u kome je započelo objavljivanje Kur’ana, Uzvišeni je propisao ibadet posta i time mu dao posebnu počast. Dakle, u ovome mjesecu čovječanstvo je darovano veličanstvenim darom od svoga Stvoritelja – Kur’an-i kerimom, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Taj dragocjeni dar prenio nam je najodabraniji Allahov rob, vjerovjesnik Muhammed, s.a., koji je „pečat vjerovjesnika“ i čije poslanstvo traje do Sudnjega dana. Ibadetom posta iskazujemo svoju zahvalu Stvoritelju na daru Kur’ana i daru slanja Muhammeda, s.a., koji je „milost svim svjetovima“. To činimo i time što u mubarek ramazanu posebnu pažnju poklanjamo Kur’anu, svakodnevno se družimo sa njime učeći ga i razmišljajući o njegovim mudrostima i propisima koji su potokazi i tajne uspjeha, moći i spasa na ovom i budućem svijetu. Mubarek ramazan je izvanredna prilika da se iznova suočimo sa Kur’anom i da preispitamo svoj odnos prema Allahovoj Riječi. Je li nam ona samo na jeziku? Ima li Kur’ana u našim djelima i postupcima?
- Mjesec u kome se otvara Džennet, a zaključava Džehennem
U hadisu koga prenosi Ebu Hurejre, r.a., Allahov Poslanik, s.a., otkrio nam je sljedeću istinu: „Kad nastupi mjesec ramazan, otvore se vrata Dženneta, a zaključaju vrata Džehennema, a šejtani se sputaju.“ (Buhari: 1898).
Ove Vjerovjesnikove, s.a., riječi, kako vele islamski učenjaci, treba razumjeti na doslovan način, upravo onako kako je rečeno. Također, njima se ukazuje na bereket ramazana i veliko dobro koje sa njime dolazi. Otvaranje džennetskih vrata, a zatvaranje džehennemskih vrata jeste znak dolaska mubarek ramazana i znak njegove velike vrijednosti, a sputavanje šejtana ukazuje na činjenicu da im se onemogućava uznemiravanje vjernika tokom mubarek ramazana. Imajući na umu spomenuti hadis Muhammeda, s.a., vjernik će u mubarek ramazanu voditi računa o svojim postupcima, više će voditi računa o dobrim djelima, imat će dodatnu motivaciju da ih čini, umanjit će griješenje svojim tjelesnim organima i srcem.
- Mjesec ibadeta posta
„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.“(el-Bekare, 183).
Već smo ukazali na činjenicu da je mubarek ramazanu data posebna počast time što je u njemu propisan ibadet posta. Ibadet posta je jedan od ibadeta kojima se obožavatelj najbrže približava svome Gospodaru. Jer, ibadetom posta čovjek zadobiva poseban magfiret (oprost grijeha), kojim se mogu anulirati svi prethodni grijesi.
Ashab Ebu Hurejre nam također prenosi velike riječi našeg Resulullaha, s.a.: „Ko isposti mjesec ramazan čvrsto vjerujući i želeći Allahovu nagradu i Njegovo zadovoljstvo, bit će mu oprošteni raniji grijesi.“ (Buhari: 38).
U hadisu je prvo spomenuta riječ: imanen, tj. ko isposti mjesec ramazan čvrsto vjerujući da je ramazanski post strogi farz i da za njega slijedi nagrada kod Uzvišenog Allaha; a zatim ihtisaben, tj. ko računa na nagradu kod Uzvišenog Stvoritelja i posti zarad Allahovog zadovoljstva. Učenjak el-Munavi o ovom hadisu veli sljedeće: „U njemu je iskazana vrijednost ramazana i posta u tom mjesecu, kojim se postiže magfiret. Iman označava čvrsto uvjerenje, a ihtisab pokornost koja je uvjet postizanja nagrade i magfireta u mjesecu ramazanu. S pokornošću dolazi čist nijjet u potčinjavanju Njegovoj naredbi i oslanjanje na Njegovo obećanje“ (Fejdu’l-kadir, 6/160). Prema tome, musliman posti zato što čvrsto vjeruje u farz posta koji mu je propisao njegov Gospodar, a ne zarad straha ili stida od drugih ljudi, i za svoj post očekuje nagradu kod Uzvišenog Allaha, a ne od nekog drugog.
- Mjesec u kojem je noć „koja je bolja od hiljadu mjeseci“
„Mi smo ga (Kur’an) počeli objavljivati u noći Kadr – / a šta ti misliš šta je noć Kadr?/ Noć Kadr je boja od hiljadu mjeseci…“(el-Kadr, 1-3)
Uzvišeni Allah riječima: ”A šta ti misliš šta je noć Kadr?” – posebno skreće pažnju na vrijednost i značaj noći Kadr. Jer, kako vele komentatori Kur’ana, kad se Uzvišeni na taj na način obraća ljudima u Kur’anu, time se ističe i ukazuje na nešto što je posebno važno i veliko. Odgovor na ovo retoričko pitanje uslijedio je u trećem ajetu: ”Noć Kadr je boja od hiljadu mjeseci…” Ummet Muhammeda, s.a., počašćen je i odlikovan, između ostaloga, i time što mu je data jedna noć u kojoj je ibadet bolji od ibadeta u periodu od hiljadu mjeseci – što iznosi 83 godine i četiri mjeseca! Ta veličanstvena noć je Lejletu-l-kadr, čija duhovna velična i vrijednost nadilazi ljudsko razumijevanje. A da je ta noć u mjesecu ramazanu svjedoči nam sljedeći hadis:
Ebu Hurejre, r.a., veli: – Kad je nastupio mjesec ramazan Allahov Poslanik, s.a., je kazao: „Došao vam je mjesec ramazan; mubarek mjesec. Allah vam je naredio da u njemu postite. U njemu se otvaraju vrata Dženneta, a zatvaraju vrata Džehennema. U njemu se šejtani pozatvaraju. U njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Ko bude uskraćen njezinog dobra, taj je, zaista, uskraćen.“ (Nesa’i: 2105).
Molimo Uzvišenog Allaha da ne ostanemo uskraćeni za dobro kaderske noći!
- Mjesec u kome se primaju dove i oslobađa od Vatre
”A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu”.(el- Bekare,186).
Ovaj plemeniti kur’anski ajet dolazi nakon ajeta o postu i mjesecu ramazanu. Time se aludira na činjenicu da je mjesec ramazan jedno od blagoslovljenih vremena za upućivanje dova Allahu, dž.š. Inače, dova je veoma važna u životu svakog muslimana; ona je oružje muslimana i srž ibadeta, kako nas je podučio naš Poslanik, s.a.
Ashab Ebu Se’id, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a., rekao: „Uzvišeni Allah svakog dana i noći (u mjesecu ramazanu) oslobađa (vjernike od Džehennema). I zaista, svakom muslimanu svakog dana i noći prima se dova.“ (El-Bezzar, Kešf: 962).
U drugom hadisu, koga također prenosi Ebu Hurejre, Allahov Poslanik, s.a., je kazao da se „postaču dova ne odbija“ (Musned: 9793).
Uistinu, stanje postača u mubarek ramazanu je jedno od časnih stanja vjernika, kad je njegovo srce čisto i misli iskrene, i to je jedan od razloga da se postačeva dova ne odbija. A Allah najbolje zna!
Zato dok postimo mubarek dane mjeseca ramazana, a njegove noći provodimo u nafilama i drugim ibadetima, upotrijebimo svoje „oružje“ – molimo i dovu činimo svome Gospodaru, Koji se odaziva kad bude zamoljen!
- Mjesec u kome je Umra jednaka hadždžu
„Hadždž i umru radi Allaha izvršavajte!“(El-Bekare, 196).
Od Ibn ‘Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a., rekao jednoj ženi sahabijki ensarijki: „Šta te je omelo, pa nisi s nama obavila hadždž?“ Odgovori: „Imamo jednu devu (za natapanje) koju je uzjahao otac toga i toga sa svojim sinom (tj. njezin muž i sin), a drugu devu je ostavio da s njome natapamo (palmovik).“ Poslanik, s.a., reče: „E, kad bude mjesec ramazan, u njemu obavi umru, jer je umra u ramazanu jednaka hadždžu.“ (Buhari: 1782).
Komentarišući ovaj hadis imam en-Nevevi (komentator Muslimova Sahiha) kaže da se ovdje misli da je umra obavljena u mjesecu ramazanu jednaka hadždžu u pogledu nagrade (sevapa), a nije jednaka po svemu, jer da je tako, onda bi onaj ko obavi umru u ramazanu, bio oslobođen dužnosti hadždža (Šerhu Muslim, 9/2).
- Mjesec nafila
Od Abdurrahmana, r.a., prenosi se da je Resulullah, s.a., jedanput, govoreći o mjesecu ramazanu, rekao: „To je mjesec u kome vam je Allah propisao post, a ja sam vam stavio u običaj da noću klanjate nafilu tokom tog mjeseca, pa ko posti i noću klanja u toku toga mjeseca vjerujući i nadajući se da će za to biti nagrađen, bit će čist od grijeha kao da je tek od majke rođen.“ (Ibn Madže: 1328).
Allahov Poslanik, s.a., dakle, stavio nam je u običaj da u noćima mjeseca ramazana klanjamo nafilu namaz. Ovdje je riječ o teravih-namazu, koji je sunnet-i mu’ekkede (pritvrđeni sunnet) za muškarce i žene.
Naime, poznato je da je Poslanik, s.a., klanjao nekoliko noći sa ashabima, a nije nastavio klanjati svaku noć zajedno s njima, samo iz bojazni da se taj namaz neće shvatiti kao obavezan. Teravih-namaz kao dobrovoljni namaz predstavlja svojevrsni ramazanski „profit“ koji dodatno uljepšava ramazanske noći, povećava duhovno zadovoljstvo vjernika u zajedničkom ibadetu, jača njihove džematske veze i podstiče na međusobnu ljubav. Kao takav, teravih-namaz jeste simbol ramazanskih noći i znak dobrovoljnog ibadeta muslimana, koga oni stoljećima ljubomorno čuvaju i prenose s generacije na generaciju.
- Mjesec iskupa svih grijeha
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a., običavao reći: „Obavljanje pet vakata namaza, stalno klanjanje džumme i ramazanski post svake godine – to je iskup za sve grijehe koji se počine između njih ukoliko se čovjek odrekne činjenja velikih grijeha.“ (Musned: 552) O ovoj dimenziji mjeseca ramazana da se zaključiti i iz njegove etimologije. Naime, prema jednome mišljenju arapskih jezikoslovaca, arapska riječ ramadan (ramazan) izvedena je iz riječi remda’, kojom se označava proljetna kiša koja čisti zemlju od njezine prašine. Ovim se hoće kazati da, kao što kiša sapire i čisti zemlju, tako isto i mjesec ramazan sapire i čisti duše i srca muslimana od grijeha i nevaljalština. Također, veli se da je ramazana nazvan tim imenom zato što se njime, tj. njegovim bereketom, spaljuju (jermeda) ljudski grijesi. Kao dokaz ovome stavu citira se i hadis Allahovog Poslanika, s.a., u kome se kaže: „Ramadan je nazvan tako jer on spaljuje grijehe Allahovih robova.“ (er-Razi, et-Tefsiru’l-kebir, V, 91) Prema tome, mjesec ramazan je jedinstvena prilika da bereketom njegova vremena očistimo svoje duše i svoja srca i da iz njih odstranimo zla i negativnosti koje su se u njima nataložile od prošlog ramazana.
Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik su obznanili istine o mubarek ramazanu – sad je na nama! Ramazan šerif mubarek olsun!
islamska-zajednica.si
