I ZEKAT DAJITE, i davanjem sadekatul-fitra do boljeg posta i pravednije zajednice

Allah, dž.š., kaže: “Klanjajte namaz i dajite zekat i što učinite od dobra, naći ćete ga kod Allaha, jer Allah vidi šta vi radite.” (El-Bekara, 110)

Ummu Seleme je upitala Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ja nosim jednu narukvicu od zlatnika; smatra li se to blagom?” “Kad imovina dostinge vrijednost na koju se daje zekat, podaj na nju zekat. Ako tako uradiš, tada se to neće smatrati blagom i gomilanjem imovine,” odgovori Poslanik, a.s.” (Ebu-Davud, Darekutni)

Neki čovjek je upitao Allahovome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahov Poslaniče, umrla mi je majka; hoće li ona imati koristi ako za nju dam sadaku?” “Da,” reče mu Poslanik, a.s.. (Buhari, Ebu Davud, Tirmizi)

PROPISI O ZEKATU
Riječ zekat u arapskom jeziku ima značenje rast i čistoća. Ova dva značenja su prisutna u terminološkom značenju riječi „zekat“ koje ona ima u Šerijatu. Zekat čisti od grijeha osobu koja ga izdvaja. Takoder, čisti dušu od ružnog svojstva – škrtosti. Zbog ovih karakteristika, zekat nije bio stavljan u obavezu Allahovim poslanicima, a.s., jer su oni bili sačuvani od škrtosti. Davanje zekata uzrokuje napredak i rast imovine, s obzirom na to da se dolazi do transfera jednog dijela imovine u posjed siromašnih, potrebnih, za džemat, za Zajednicu, za nauku. To dovodi do jedne vrste osvježenja u ekonomiji i razvoja trgovine.

Allah, dž.š., kaže: “Štogod vi udijelite, On će to nadoknaditi.”
A u hadisu Allahova poslanika Muhameda, a.s., se kaže: “Davanje zekata neće nikada umanjiti imetak.” (Navodi ga Taberani u Evsatu)

“POST JE ŠTIT, A SADAKA PONIŠTAVA GRIJEHE…”

Imam Ahmed prenosi od Mu’az ibn DŽebela da je rekao: “Bio sam sa Allahovm Poslanikom na putovanju pa sam jednog dana bio blizu njega, i tako, putujući, pitao sam: ‘O Allahov Poslaniče, reci mi o poslu koji uvodi u Džennet a udaljava od Vatre?’ Rekao je: ‘Pitao si me o nečem važnom što je lagahno onom kome Allah to olakša: da obožava Allaha, druge mu ne pridružuje, obavlja namaz, daje zekat, posti ramazan, obavlja hadž’, a zatim rekao je: ‘Hoćeš da ti ukažem na vrata hajra? Post je štit, sadaka poništava grijehe kao i namaz čovjeka u dobokoj noći.’ A zatim je proučio:
‘Podižu se bokovi njihovi iz postelja’, dok nije došao do: ‘kao nagrada za ovo što su činili skrivene radosti čekaju.’ Zatim rekao je: ‘Hoćeš li da ti kažem koja je stvar najvažnija, šta je stup, a šta vrh?’ Rekao sam: ‘Da, Allahov Poslaniče’, pa rekao je: ‘Najvažnija stvar je islam, stup njegov je namaz, a vrhunac njegov je džihad na Božijem putu’, a zatim rekao je: ‘Hoćeš li da te obavijestim o onom što sadržava sve to?’ Rekao sam mu: ‘Svakako, Allahov Poslaniče.’ Uzeo se za jezik, pa rekao je: ‘Sustegni se u ovome’, pa sam rekao: ‘O Allahov poslaniče, hoćemo li mi biti prekoreni za ono što budemo govorili?’, Rekao je: ‘Majka te izgubila, o Mu’aze, a da li se ljudi licima svojim okrenutim obaraju u Vatru?’ – ili rekao je: ‘…nosevima njihovim, osim zbog posljedica njihovih jezika?!'” Hadis prenose Tirmizi, Nesai, Ibn-Madže u njihovim velikim Sunenima”

Od Muslima i Buharija prenosi od Ebu-Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik rekao: “Uzvišeni Allah rekao je: ‘Svojim dobrim robovima pripremio sam ono što oko nije vidjelo, uho nije čulo, niti je čovjek ikad nešto tako i pomislio.'” Navode ga u oba “Sahiha” Buharija i Muslim bez ikakvog dodatka. Ebu-Hurejre, r.a.., rekao je: “Čitajte ako želite… ‘I niko ne zna kakve ih, kao nagrade za ono što su činili, skrivene radosti čekaju.”

Allah, dž.š., kaže: “Štogod vi udijelite, On će to nadoknaditi.”
A u hadisu Allahova poslanika Muhameda, a.s., se kaže: “Davanje zekata neće nikada umanjiti imetak.” (Navodi ga Taberani u Evsatu)

Izvršavanjem sadekatul-fitra do boljeg posta i pravednije zajednice

Mubarek ramazan je prije svega Allahova blagodat i zlatna prilika da svaki musliman i muslimanka obnove svoju vjeru. Ramazan je vrijeme unutrašnje rehabilitacije i duhovnog jačanja svega dobrog u ljudskoj duši te slabljenja i eliminacije svega lošeg.

U tom smislu, post i namaz kao dva islamska šarta i farza igraju ključnu ulogu. Post sputava ljudske niske želje i pohote duše, uzdiže je na visoki nivo svjesnosti i veže sa onim najljepšim najvećim i najmoćnijim tj. Allahom, dž.š.

Takvu dušu dodatno preuzima namaz, približuje je Bogu i uzdiže na najveći stepen ljudskog savršenstva. Neprestano učenje Kur’ana prosvjetljuje um i duh dok potraga za Lejletul-kadrom simbolizira potragu za momentom savršenstva kada dolazi do spoja nebeskog i zemaljskog, odnosno ljudskog i Božijeg, koje je tako lijepo predstavljeno u susretu velikog meleka Džibrila sa poslanikom Muhamedom, a.s.

Da bi se postigao takav nivo vjerovanja i pokornosti Allahu, dž.š., i da bi se svjesnost o Tvorcu ugnijezdila u čovjeku i odrazila na njegovom moralnom i društvenom planu post i namaz moraju biti obavljeni na najbolji način, skoro bez greške. Naravno, ljudske ograničenosti to ne dozvoljavaju, a da bi to ostvario čovjeku je opet potrebna Allahova pomoć. Ta pomoć dolazi u vidu sadekatul -fitra, jer ovaj propis upotpunjuje post tako što neutralizira slučajan uticaj ružnih riječi koje kvare post i škode namazu.

Što znači da duhovni uspon koji vjernik nije mogao postignuti samim postom i namazom može postići uz pomoć sadekatul- fitra koji je kao i sve ostalo Allahova pomoć i dar. Uz to, vjernik svoju unutrašnju radost zbog ostvarene blizine prema Allahu i svoje preveliko zadovoljstvo zbog uspješnog obavljanja Allahovih odredbi u mubarek ramazanu pretače u društvenu dimenziju tako što iz svog imetka izdvaja određenu svotu sredstava da siromašnima barem na dan bajramske radosti obezbjedi dnevni obrok tako da na taj sretni dan za postača ni oni ne trebaju brinuti kako spojiti kraj s krajem.

Dakle islam iskorjenjuje sebičnost time što ne dozvoljava da se vjernik raduje, a da siromah to gleda praznog stomaka i kaharnog srca. Važno je istaknuti da time islam kao da poručuje da pojedinačna sreća i nije sreća i da u stvari istinska sreća nije moguća ako je i siromah ne može barem na trenutak osjetiti zajedno s tobom.

S duhovne strane dakle sadekatul-fitr ima funkciju ispravljanja greški i upotpunjavanje nedostataka ramazanskih vjerskih aktivnosti, a s druge strane, ovaj važan propis dobija društvenu dimenziju tako što se vjernička duhovna uzdignutost i blizina Bogu prevodi u konkretna djela pomaganja slabih i siromašnih. U tom smislu islam potvrđuje da što je vjernik bliže Bogu bliži je socijalnim problemima u svom društvu.

Islam nas kroz ramazan vodi ka dubini naše duše, uzdiže nas ka najvišem nivou savršenosti i spoznaje stvarnosti, a kroz sadekatul-fitr vodi nas i ka socijalnoj periferiji naših zajednica gdje žive oni kojima je mnogo toga uskraćeno. I kako god nas naša vjera uči da se uzdižemo prema Bogu tako traži od nas da sa sobom uzdižemo i sa socijalnog dna spašavamo one koji su zaglibili u beskraju siromaštva i neimaštine.

Islam.ba