Gazzalijevi dragulji mudrosti iz Iḥja’a

Gazzalijevi dragulji mudrosti iz Iḥja’a

Autor: Odabrao: Haris Dubravac  Januar, 30.2018

1. Najniži stupanj razumijevanja vjere jeste spoznaja da je ahiret bolji od dunjaluka. Ako ova spoznaja bude postignuta kod pojedinca, otpast će od njega licemjerstvo i samoprikazivanje.
2. Čovjek je čovjek na osnovu onoga po čemu je odlikovan, a ne na osnovu snage svoje ličnosti, jer je kamila jača od njega. Nije ni na osnovu svoje veličine, jer je slon veći od njega. Nije ni zbog jela, jer bik ima veći stomak od njega. Nije po spolnome nagonu jer i najmanji vrabac može duže i više oplođavati ženku nego čovjek svoga bračnog partnera. Štaviše, čovjek je i stvoren samo radi znanja.
3. Znanje je predvodnik, a djelo njegov sljedbenik.
4. Najviša stvar koju sin Ademov može ostvariti jeste vječna sreća, vrjednija od svega drugoga, a do nje se može doći samo znanjem i djelima, a do djela se, opet, ne može doći bez znanja o kakvoći djela.
5. Najplemenitija radnja od svih osnovnih jeste politika jer služi stvaranju harmonije i iznalaženju mira.
6. Razum je najplemenitija osobina čovjeka (…). Njime se prihvatio emanet od Allaha, i njime se dolazi do Allahove blizine, uzvišen je On.
7. Vlast i vjera dva su brata blizanca. Vjera je temelj a vladar je čuvar; ono što temelja nema propada, a ono što vladara nema izgubljeno je.
8. Koliko je gradova u kojima su svi liječnici nemuslimani, a njihova svjedočenja u liječničkim stvarima koja se tiču fikhskih propisa ne prihvataju se. A ne vidimo da se ijedan musliman time bavi, dok svi hrle izučavanju fikha, posebno razmimoilaženjima i kojekakvim raspravama.
9. Ah, vjerska znanost iščezla je pred demagogijom zlih učenjaka.
10. Onaj ko prvo stekne znanje iz hadisa i znanja općenito a potom iz tesavvufa taj će uspjeti, a ko stekne teorijsko znanje iz tesavvufa prije nego što se općenito obrazuje taj se izlaže opasnosti.
11. Darežljivost je vrhunac zuhda. Onaj ko voli nešto to i čuva; imetak ne dijeli osim onaj kome se dunjaluk ne čini mnogo vrijedan.
12. Kome su dati šutnja i zuhd dato mu je svo znanje.
13. Ko razmisli shvatit će da osoba koja robuje kipu ne robuje kipu već svome hiru. Duša joj naginje vjeri predaka, pa tu vjeru slijedi. Naginjanje duše običajima jedno je od značenja pojma “hir”.
14. Neki, ipak, uzimaju slobodu da izmišljaju priče koje će probuditi u čovjeku želju za pokornošću Allahu, i tvrde da je njihova svrha pozivanje stvorenja da se okrenu Istinitome. No, ovo je jedna od zamki šejtana.
15. Kako je samo glup čovjek koji dok su mu se škorpija i zmija podvukle pod odjeću, traži štap kojim bi otjerao muhe s drugih ljudi.
16. Budući da ugled zahtijeva slijepo slijeđenje, a ništa bolje ne luči slijepo slijeđenje od predrasuda, proklinjanja i uvreda protivnika, upravo taj fanatizam prihvataju kao pravilo ponašanja i način prilaženja drugima.
17. U većini slučajeva ljudi se sustežu od rasprave sa starijim ljudima i velikanima, bojeći se da se preko njihovih usta ne iskaže istina, pa hitaju raspravama s onim koji su ispod njih žudeći za plasiranjem neistine.
18. Svjetlost znanja Allah u srce utiskuje samo preko meleka.
19. Učenik pred učiteljem ne smije pokazivati oholost, niti savjete uzimati samo od poznatih i istaknutih alima. To bi bila prava glupost, jer je učitelj uzrok njegova spasa i sreće. Ko bježi od krvoločne zvijeri taj ne gleda hoće li ga spasiti poznat ili nepoznat čovjek. A žestina zvijeri koju predstavlja vatra neznanja o Allahu, dž.š., žešća je od krvožednosti svake zvijeri.
20. Učenjak je ili propasti vječnoj okrenut, ili vječnoj sreći hodi.
21. Allah je i jevreje učinio gorim od kršćana, bez obzira što Allahu ne pripisuju dijete, niti kažu da je On treći od trojice, jer su porekli nakon što spoznadoše.
22. Onaj ko proturječnost dunjaluka spram ahireta ne zna, te da je njihovo dovođenje u sklad želja pusta, takav je neznalica o zakone svih vjerovjesnika, ustvari nevjernik u čitav Kur’an, od početka njegova do kraja.
23. Onaj ko zanemaruje znanje djelâ, a bavi se sporovima poput je bolesnika kojeg su poklopile svakojake bolesti, pa mu se ukaže prilika da sretne iskusna liječnika, koji nema puno vremena, a on ga počne zapitkivati o posebnim osobinama droga i nekim sporednim pitanjima iz medicine, a ne pita ga o svojoj bolesti i kako da se liječi. Pa to je čisto slaboumlje!
24. Same knjige i poduka nisu dostatne, već se mudrost koja nije ničim ograničena razotkriva kroz duhovnu borbu, samonadzor, izravno pristupanje kako izvanjskim tako i unutarnjim radnjama, “sjedenjem” s Allahom, dž.š., u halvetu uz punu prisutnost srca i čistotu misli, te kroz napuštanje svega osim Allaha, Uzvišenog. E to je ključ nadahnuća i izvor otkrovenja.
25. Onaj s manjim uvjerenjem bolji je od onog s većom praksom.
26. Što se tiče razmetljiva govorenja i njegove usiljenosti, prevelika odavanja smijehu, žestine u kretnjama i govorenju, sve su to posljedice obijesti, umišljenosti, nebrige i nemara prema Allahovoj golemoj kazni i žestokom bijesu.
27. Osnov vjere i jeste čuvanje od zla.
28. Pažnja na stupnjeve srca i njegova stanja osobina je učenjaka ahireta, jer srce je to koje stremi blizini Allahovoj. Ova praksa postala je danas zanemarena i otuđena.
29. Većina svijeta naginje onom lakšem i onom što njihovim dušama godi, a istina je gorka, ustrajnost na njoj teška, spoznaja mukotrpna, a put njezin trnovit. To se posebno odnosi na spoznaju osobina srca i njegova čišćenja od loših ćudoređa. Sve to traži od duha jednu stalnu borbu, a njegov je sahibija poput onog koji pije lijek i saburi na njegovoj gorčini želeći postići izlječenje (…). Kad je zato ovaj put bio popularan? (…) Ono vrijedno i uzvišeno nije dostojno svim ljudima osim odabranim, a ono što se daje svjetini jeftino je.
30. Onaj ko se u ovom vremenu ne suzdrži i prikloni većini ljudi u onom što oni rade propao je kao što su i oni propali.
31. Mladić se teško odupire bludu, a kad uđe u godine i razum mu se upotpuni, tad se biva u stanju sustegnuti od zinaluka. S druge strane, strast rijaluka i vlastoljublja s godinama može samo jačati, nikako slabiti.
32. Znaj da ono što smo spomenuli pri objašnjenju vjerovanja treba ponuditi djetetu u prvoj fazi njegovog razvoja, i da sve to nauči napamet. Potom će mu se, kako bude rastao, neprestano otkrivati smislovi svega toga, jedan po jedan. Na početku, dakle, memoriše, zatim razumijeva, potom uzvjeruje, te dobije čvrsto uvjerenje i počne sve to potvrđivati kao istinito.
33. Potreba ljudi za vjerovjesnicima jeste poput potrebe za ljekarima, s tim što se istinska sposobnost ljekara saznaje putem iskustva, a istinitost vjerovjesnika putem mu‘džiza.
34. Svako srce izloženo je utjecaju osporavanja onoga što ne valja i moguće je da se, prilikom upozorenja na grijeh, osvijesti. Upozorenje na grijeh može u njegovim očima izazvati odbojnost prema grijehu i odvratiti ga od njega. Zbog toga nije dozvoljeno prešutjeti grijeh.
35. Godine neznalici povećavaju samo neznanje.
36. Znaj da je uzročnik prisustva srca zainteresiranost. Tvoje srce slijedi ono čime si zainteresiran i prisutno je samo u onome što te interesira. Kada god te nešto zaintrigira, srce je prisutno, htjelo to ili ne. Ono je tako oblikovano i tome potčinjeno. (…) Nema drugog načina, niti tretmana, za prisustvo srca do posvećivanja interesa namazu, a neće doći do zainteresiranosti namazom dok ne postane jasno da je traženi cilj uvjetovan njime, a to je vjerovanje i uvjerenje srcem da je ahiret bolji i trajniji i da je namaz put do njega.
37. Sve dok se ne spoje spoznaje svoje bezvrijednosti i Allahove, dž.š., uzvišenosti, neće se uspostaviti stanje poštovanja i skrušenosti.
38. Ko svoju dušu ispuni ljubavlju prema ovom svijetu, pa teži za bilo čim ovosvjetskim, ne da bi se time opskrbio ili potpomogao za ahiret, neka se uopće ne nada da može osjetiti stvarni ugođaj u prisnom razgovoru u toku namaza, jer onaj ko se raduje ovom svijetu ne može se radovati Allahu, dž.š., i prisnom razgovoru s Njim.
39. Stoj pred Allahom, dž.š., poput grješnog roba koji je, pošto je počinio zločin, pobjegao, a onda se pokajao i oborene glave od stida i straha vratio svome gazdi.
40. Čovjek se razlikuje od meleka po tome što se uzdiže sa stepena na stepen. On se neprestano približava Allahu, dž.š. i zadobija sve veću blizinu, dok su vrata približavanja melecima, a.s., zatvorena.
41. Kako oni koji traže ovaj svijet rane na trgove kako bi prodavali, kupovali i zarađivali, pa zašto se s njima ne utrkuju oni koji traže ahiret.
42. Slušanje korisnog znanja o ahiretu vrjednije je od zaokupljenošću neobaveznim namazom.
43. Velika je razlika između onoga što je prisutno u duši i onoga što se umom raščlanjuje.

www.preporod.com