Pejgamberova, a.s. tolerancija

Pejgamberova, a.s. tolerancija

Autor  Fuad Sedić: 04.juli, 2017.god.

Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda ovaj događaj: Jednom prilikom dok smo sjedili sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., dođe neki čovjek i reče: -Allahov Poslaniče, upropašten sam! On ga upita: -Šta je bilo?

Čovjek odgovori: -Stupio sam u bračni odnos sa svojom suprugom za vrijeme posta (uz ramazan). Poslanik, s.a.v.s., ga upita: -Posjeduješ li roba pa da ga oslobodiš (kao otkup za taj prijestup)? Čovjek reče: -Nemam. Poslanik, s.a.v.s., ga nakon toga upita: -Možeš li postiti dva mjeseca uzastopno? Čovjek odgovori: -Ne mogu. (U drugim predajama se kaže da je rekao: “Kako bih to mogao, kad sam zbog posta i zapao u ovo stanje.” Poslanik, s.a.v.s., ga nakon toga upita: -Jesi li u stanju da nahraniš šezdeset siromaha? Čovjek odgovori: -Nisam. I dok je Pejgamber, s.a.vs., tako stajao (U drugoj predaji se kaže: Pejgamber je tada zašutio) donesoše mu sepet datula. (U drugim predajama se kaže: Dođe neki čovjek i na magarcu doveze tovar datula.) Tada Poslanik, s.a.v.s., upita: -Gdje je onaj čovjek koji je pitao? On se javi: -Evo me. Tada mu Poslanik, s.a.v.s., reče: -Uzmi ove datule i podijeli ih kao sadaku (kao otkup za taj prijestup)! Tada čovjek reče: -Pa zar ima neko siromašniji od mene. Tako mi Allaha u Medinskoj dolini nema porodice siromašnije od moje kuće. Tada se Pejgamber, s.a.v.s., toliko nasmijao da su mu se vidjeli zubi i reče mu: -Pa idi onda i (sa ovim datulama) nahrani svoju porodicu.” (Muslim)

Ovo je specifičan slučaj koji se desio sa ovim siromašnim ashabom, r.a. Svakako da je za ovaj prestup predviđen iskup i to redoslijedom koji je Poslanik, s.a.v.s., spomenuo tom ashabu. Njegova iskrenost i teška materijalna situacija je ponukala Poslanika, s.a.v.s., da ovako postupi prema njemu.

Iz nastupa ovog ashaba zaključuje se da je on znao da je pogriješio. Jer da bi se nad nekim sprovela sankcija potrebno je da on taj čin uradi svjesno, namjerno i da zna da je to prekršaj. To je zbog hadisa u kojem Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Zaista je Allah, dž.š., oprostio mome ummetu ono što su uradili greškom, u zaboravu ili na šta su bili prisiljeni.” (Ibn Hibban i Hakim, hadis je sahih).

Ovo je jedan on najsvjetlijih primjera Poslanikove, s.a.v.s., samilosti prema njegovim sljedbenicima, pogotovo kada mu dođe čovjek koji se iskreno pokajao zbog svog djela. Posebno treba naglasiti da se ovdje radi o Allahovim, dž.š., pravima/hakkovima, za razliku od ljudskih prava. Ovaj čovjek je počinio jedan od najtežih prekršaja kojim se kvari post i pored toga Poslanik, s.a.v.s., ga nije ni kritikovao, niti grdio.

Ovo je slična situacija onoj koju je doživio ashab Muavija ibn El-Hakem, r.a., koji je ne znajući za zabranu progovorio u namazu. On priča: “Dok sam klanjao sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., neki čovjek je kihnuo. Rekao sam (dok sam bio u namazu):  – Jerhamukellah! (Allah ti se smilovao!), pa su me ljudi prostrijelili svojim pogledima. Nakon toga rekoh: – Izgubi me majka, upropasti se, šta vam je, što gledate u mene?! Oni počeše udarati svojim rukama po svojim stegnima.  Nakon što sam vidio da me ušutkuju, ušutio sam.

Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., za koga bih ja žrtvovao svoje roditelje, završio namaz,  nisam vidio prije njega niti poslije njega boljeg učitelja (niti odgajatelja). Nije me, tako mi Allaha, ni  izgrdio, ni udario, niti napao. Rekao je: Namazu ne priliči nikakav ljudski govor. Namaz  je tespih/slavljenje Allaha, tekbir/veličanje Allaha i učenje Kur’ana.   Ili kako je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s.” Nakon toga je Muavija ibn El-Hakem pitao Poslanika, s.a.v.s., za odlazak vračarima, te mu je on zabranio da ide kod njih. Poslije toga Muavija upita Poslanika: “Ja sam imao robinju koja mi je čuvala sitnu stoku oko Uhuda i Dževvanijje.  Jednog dana sam prebrojao stoku i vidio da je vuk odnio jednu ovcu. I ja sam čovjek od Ademova potomstva pa se naljutim kao što se i drugi ljute. Zato sam je ošamario, pa pošto mi je bilo izuzetno neprijatno,  došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i rekao mu: -Allahov Poslaniče: Hoću li je osloboditi? Nakon što je Poslanik, s.a.v.s., utvrdio da je ona vjernica, rekao mu je da je oslobodi.” (Muslim)

U primjeru ovog ashaba smo uvidjeli razliku između Allahovog prava/hakka i ljudskih hakkova. Za govor u namazu Poslanik, s.a.v.s., ga je lijepo posavjetovao ali za udaranje (šamar) robinje, Poslanik, s.a.v.s., mu je  rekao da je oslobodi.

Ovi primjeri Poslanikove, s.a.v.s., samilosti prema ljudima, kako muslimanima, tako i nemuslimanima, prema životinjama, biljkama i cijelom okruženju, su najbolje objašnjenje kur’askog ajeta u kojem Allah, dž.š., kaže: “A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.” (El-Enbija’, 107)

Niz je primjera Poslanikove, s.a.v.s., samilosti i brižnosti. On je kritikovao ashaba, vlasnika deve koja se požalila Poslaniku, s.a.v.s., da je on previše opterećuje i slabo je hrani. Za ženu koja je zatvorila mačku, ne dajući joj da jede, niti pije, obećao je džehennemsku vatru. Za razliku od te situacije, ženi koja je bila velika griješnica, ali je napojila žednog psa, Pejgamber, s.a.v.s., obećava oprost.

I naredni hadisi Poslanika, s.a.v.s., ulijevaju nadu i utjehu za sve one koji su ljubazni, plemeniti  i trude se da učine što više dobrih djela: “Jednom prilikom je neki čovjek idući putem naišao na bodljikavu granu pa ju je smaknuo. Allah mu je zahvalio i grijehe mu oprostio.” (Buharija i Muslim) “Allah se neće smilovati onome ko nije milostiv prema ljudima.” (Buharija i Muslim) “Ko ne bude milostiv ni njemu neće biti ukazana milost, neće biti oprošteno onom ko ne prašta i neće biti spašen od grijeha onaj koji se ne čuva.“ (Buharija u Edebul-mufredu i Taberani u Kebiru)

Ovo su primjeri Pejgamberove brige i samilosti za ljude, biljni i životinjski svijet te  za sredinu i okolinu u kojoj se živi.

preporod.com